Zistoir lyèv avèk Zako : lo prosé !

Lavé in foi, mésyé lo foi, la manz son foi èk in grinn sèl !

28 févrié 2009, sanm Georges Gauvin

Mi koné pa si zot lé konm moin, mé mi pas mon tan pou poz amoin késtyon dési la tèr koman lété lontan, koman lété dann tan zanimo lavé la parol ! Mi rod sa dann zistoir moin la antann dann mon famiy, sansa avèk bann vyé moun moin la konète. Mi rode, mi rode, mé mi trouv pa répons pou mon bann késtyon… é oplis mi trouv pa, oplis na d’ot késtyon i vyin dann mon tèt. Mé i fo pa tro kas a tèt, vik la vi, mi kroi, lé konmsa mèm.

Kriké mésyé ! Kraké madanm !

Mon késtyon zordi, sé pou savoir si bann zanimo zot osi lavé zanimo, konm in moun i pé an avoir son koshon, ou byin son kabri. Zistoman, sak moin na pou rakont azot, sé in zistoir d’kabri, d’lyèv, épi Zako... Mi profèr dir azot toutsuit, in Zako, sé in sinz pars bann moun étranj lé kapab mazine Zako sé in péroké, alé oir !!
Zako nana in bouk, byin zoli pou vréman, èk son korn rotourné konm guidon vélo, in barbish kolonel larmé, byin korporé, byin kosto, la plime briyan, an bone santé. Lyèv, son koté, nana in shèv : lé pa mal non pli, in zoli rob maron èk blan, byin élansé, byin élégan, zis l’az k’i fo pou fé pti. Lé dé konpèr i rant an diskisyon : Lyèv i èmré byin mète son shèv o-mal avèk bouk Zako, é Zako, pou son par, sré kontan son bouk i fé pti avèk shèv lo lyèv.
Gasparin-Briné, Briné-Gasparin, diskisyon-konpréansyon, gabari-dimansyon ! Lé dé i tonm dakor : si i gingn in pti, lyèv i pran son shèv épi lo pti ! Si i gingn dé pti, lyèv i pran son shèv avèk in pti, Zako i arpran son bouk avèk in pti, épi zot i mète azot dakor suivan k’i gingn troi pti, kat pti étsétéra-létsétéra-la ké lo ra… In bon lakor, an vérité.

Koton mayi i koul, rosh i flote !

Lo tan i pas, épi in zour, shèv i mète ba, mé li gingn in bon pti. Zako lé rousté, pars dan sèt afèr, li la pa gingn aryin si i réspèk konm k’i fo lo kontra ; Mé Zako lé pa in zanimo fran : li di lyèv foute ali son bouk épi lo pti, é sirtou ké li kontant ali avèk sa... Zako i di ankor pou konplèt lo tablo : « Sé mon bouk la fé pti ! ». Lyèv i mank aval son léstré d’nésans, li mank gingn in l’atak l’apopléksi, mé li réfléshi vite épi li di, dann son kèr : "Sé mon shèv la mète ba, la pa bouk Zako ! Foutor d’in sor, nou v’alé tribinal !”. Lo zour lo prosé i ariv : Lyèv i pran in bon lavoka : lo roi martin, Zako i pran inn lé bon osi, mèrl moris.
Ala lé dé lavoka, inn apré l’ot, i mète a kozé : patati-patata, Gasparin-Briné, dé kanar pou in poul. Ala lo ziz i gingn somèy : li ékout pi aryin, la mizik bann parol la fé gingn ali tatane !

Kriké, mésyé ! Kraké, madanm !

Momandoné, li révèy. Bann zanimo dann tribinal i domann ali kisa na rézon. Li rogard lé dé lavoka épi li di, sète-la la rézon : sète-la, sé Zako. Ay !Ay !Ay ! Lyèv la pèrd son prosé, li lé dépité, li na pi kouraz ! Li vé mèm anvoy fèr-fout ! Épi, li kalkil é li di : « Foutor-mizèr, sé mon shèv la mète ba ! La pa lo bouk so mal fondé d’Zako ! Mi rolèv l’apèl ! ».
Lo zour l’apèl i ariv : toulmoun lé la, mé lyèv lé pa la ! Lo ziz l’apèl i di li atann ankor dé minite, é si lyèv lé pa la, li na ka débrouy son kari, son prosé sar pèrdi. Mé ala k’lyèv i ariv an kouran, li rant dan la sal tribnal, épi li lé si tèlman fatigué, li dor atèr. Lo ziz i domann ali kosa l’arivé. Li fé pou répons : « Koz pa sanm li toutsuit pars li lé souflé ! ». La tèt lo ziz i mank pété, i pran tout kalité koulèr : violé, indigo, blé, rouz… anfin, sé in vré l’arkansyèl. Lyèv i fini par di : « Méssyé lo ziz, moin la parti ède mon tonton akoushé ! ».
Oté, Baya ! In pé plis, lo ziz i mor an plas ! Li arpran son réspirasyon, épi li di : « Lyèv, out tonton sé in onm, la pa in fanm ! Sé lé fanm k’i akoush, sé pa lé z’onm ! Sé lé fémèl zanimo k’i akoush, sé pa lo mal ! ».

Kriké mésyé ! Kraké, madanm !

Lyèv i di son tour : « Mésyé lo ziz, si mi konpran byin, ou i sort donn amoin rézon : sé mon shèv la mète ba ! Sé pa lo bouk Zako ! ». Oté ! Lo ziz la donn Zako dé troi kozman… son zorèy i sif ankor zordi ! Pou sa mèm, toultan li grat-grat son déyèr son tèt, épi li larg in bann ti-kriyé ! Lyèv, byin kontan, la parti arpran lo sèl pti lété éné ! Konm dé koi, konm di kréol, dé foi i fo an avoir la pasyans… pars la pasyans i guéri la gal !

Koton mayi i koul ! Rosh i flote !
Lavé in foi, mésyé lo foi, la manz son foi, èk in grin n’sèl !

(In Zistoir G. Gauvin la ramasé)

NB : Zot nana la répons mon kèstyon ? Non ! Bin alor la pa in bon késtyon… sa lé sir !

Spécial 50 ans du PCR

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus