Lecture suivie “Zarlor Maronèr”, Babou B’Jalah, 2007

30 mars 2007

Tani té po poz la kol, kan lù la bùt désù Sylvestre. Parlfèt, lù la kri tout son vant. Sipay té le premié pou port la min, le sab apropté. Kania l’ariv zùss dérièr. Tout la bann la kal an plass. Sylvestre té ankor plù vilin madam Dou, plù vié, plù noir osi, èk bann shevé blan konm la shèr sapoti, le kanèt noir. Lù té gran, kosto. « La pa in kaf salon », noré di madam Dou.

« Oté marmay, kosa zot i fé là ? Zot la pèrd shemin, kosa ? », i fé Sylvestre, èk in voi sapèr.
« Tintin ! nou lé antrinn batkaré, rod détroi poison, in-pé d-brèd po moman, kèk zoizo po fé frit, é si nana zanak n’i trap osi »,
Kania i réponn.
« Mantèr », i kri Sylvestre, « mi koné pokosa zot lé tèrlà. Dépù lontan mi suiv azot, amoin mèm i doi rouv santié po zot, soman moin léla po di azot in nafèr : port atansion ti kaz vèr an montan, é suiv bien le zoizo ».

D’in kou, Sylvestre la fané. Disparèt. Kapkap sù lé troi marmay. Tani téi vé ar’dsann, soman pangar i kanil alù ankor plùss. Lù la niabou tienbo son také.

« Marmay, suiv amoin, suiv mon zoli koulèr ».

In zoli zoizo tout koulèr. Vèr, zone, rouz, blé, oranz, oté in tralé zoli koulèr. Lù té pozé an dantèl sù inn bransh.
« Mounoir, rozman moin la pa fé koté là, sinon moin té fine kol aou », Tani i kass lé kui. « Inposib, lé pa posib », le zoizo i ashèv rir gra.

Son zèl vèr zone rouz, le bèk roz, son kolé vèr briyan, le kanèt noir, son ké blé, la pat oranz vif. Tani i vèy mèm zoizo là, an longèr, an larzèr, son grosèr, son lodèr. Kania té gèt an misouk, méfian konm in shat maron. Sipay lavé pèr. Le kozman zoizo là té po zùgùl son fonn-bil. Lù téi mazine rienk inn gèl kabri lapo mat in gob. Dan son tèt, lù roul mèm « afèr moin la mèt la min sù kart là ? ». Sinon, zot té pa là dérièr in zoizo vantar, i koz an plùs. E dépùk banna la bùt sù Sylvestre, Sipay nabo èt kapor, le plù gran, le plù for, lù rèv rant son kaz koté madam Dou, pran lélan sù la ké zoizo là po flèsh annsandan an golèt kourant. Soman, la kart, alù mèm l’anméné. Kan lù ar’mazine, lù di èk la bann « la pa ariv anou rien po linstan, mèm si la voi la koz èk nou koté lé dé kroi là té konm sat in zavan ; é le gran Mouyanbane la di “lù rouv santié, suiv vilin zoizo là é vèy pangar ti kaz vèr”. Moin mi di monté, soman i fo vèy lèr. Solèy i bèss mèm, é nou la pokor trouvé nout trézor ». Kania, soidizan laménèr, i suiv le mouvman. Tani, dépù lontan té vé monté, sitan anganté èk le zoizo tout koulèr. La boté le zoizo lavé fé oubli alù tout son krintiv. Kania i mèt la min dan son bèrtèl, lù tir in bon bout depin èk in bèl par koko tèt de mor. Lù partaz shakinn in morso, é zot i désid monté, dérièr le zoizo.

« Moin lé là. Moin lé là »

« Koman ou apèl ? si ou koz, somanké ou port in non », Kania i lanss an douss.

« Rovni, mi port Rovni, mi kont rovni, mi apèl Rovni »

« Antouka, moin la zamé vi in zoizo konm ou. Aou osi la koup out filé. Kisa la amont aou kozé ? », Tani i demann.
« Pa tout martin na zèl blan. Amoin, moin sé le shevalié bann zoizo. Zùska papang i bèss son zié kan lù voi amoin. Alor mazine pa in moino, in tuit-tuit, in tektek, in martin. Kisa la koup mon filé ? Persone. Kisa soré asé fou fé sa ? Aou Tani ? ».

« Koman ou koné mon non ? »

« Mi koné tout. Ou port Sully Dijoux, soman out granpèr téi port Vélou. Lù té sort le Rova, koté bann mil koline sakré la tèr rouz mon péi. Lù té in gran sigidy la rèn, in gabié mpikabary, in rakontèr zistoir bandé. Son larièr-larièr-tifiy, out moman, la marié èk out papa. Ou la pa konù out pépé, porézon lù la désot la vi kan out moman navé sèt an. Tanka out mémé malougash, èl la mor dan le nèvièm ané out moman ; èl la fini ramasé par in bann kolon la sakay ».

« É moin, ou koné ki mi lé »

« Aou, ou apèl Dimitri Robert, é lot sé in Payet. E lù, lù port Patrick, soman toulmonn i kri alù Kania. Aou i fo kri aou Sipay, i prétan dir ou sé le pli gran, le pli for, le pli kapor. Soman sé Kania laménèr ».

« Mé akfèr ou koné tousala ? koman ou fé ? », Sipay i ar’dmann.

« Zot i vé vréman konèt, mi réponn azot ? »

« Wi, wi », lo ron-kabass i di, ansanm.

« Marsh azot, m’a rakont azot. Done le grin, sinon zot i konèt ar’pa »

Sipay, Tani èk Kania i dégaz azot vitman, mèt le bèrtèl sù zot do, avansé, anval depin, suiv le zoizo. Sylvestre i vol bransh an bransh, koté zot mèm. Zot i apèrsoi pa lù mèm Rovni.


Vokabùlèr

Golèt kourant : unité de mesure
Koko tèt de mor : fromage rouge
Krintiv : crainte, peur
Mouyanbane : homme noir
Rova : prononcez Rouv. Palais de la reine
Sakay : expérience de colonisation réunionnaise initié par Raphaël Babet
Také : bouche


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus