Lir Lafrik, lir Loséan Indien

25 zanvié 2008

Lékol nana son rol po fé avanss nout fason koz dési Lafrik Noir. Nonm de foi i di anou, laba Lafrik nana in ti vilaz ranpli kaz i viv èk zanimo exotik sinonsa sovaj mèm. Aprésa, gard aou dann télé, la gèr, la famine, batay kou d-sab, kou d-mashèt. Kosa n’i majine vréman kan i di anou lir in zistoir dési Lafrik ?

Lafrik lé gran konm troif foi Lërop. Lï nana prè de 870 milion pèrsone i viv. Nana bonpé, po pa dir tout, i viv vréman la mizèr. Si nou fé pa in kontt, si nou koné pa vréman kontinan là, koman na tass moyen èd azot, done azot la min, po avanss in kou solid dann 21ème sièk là. Oté, sa i ogard anou. Parske po vréman, Lafrik i tonm konm inn moman po nou. Nana bonpé La Rénion i tir zot lorijine sï tèr là. Mé di amoin, la fine ariv azot lir in kou zistoir kontinan là, oubiensa kalkïl son jéografi, tout la rishèss kïltirèl. Lir, lé fé po sa osi. I fo rienk lir tout bann zistoir ladilafé désï bann grann star, oubiensa nout Valérie Bègue Nasional. Kosa i gingn fé dann lékol, komsa marmay i pran bien an konsianss la vérité désï Lafrik ? Dabor-inn, si le mèt lékol i vë marmay i koné Lafrik, i fo lï mèm lï koné, lï lir. I fo pa rant sorsié po konprann sa. Vit fé, n’i konprann koman son lavnir la kalbïté dann tan kolonialism, dann tan La Frans, Langlëtèr, Lalmagn, Le Portïgal, la Bèljik, Lespagn et Litali lavé partaj azot Lafrik. Déjà, komsa, n’i konprann koman bann frontièr la trasé. Jordi, si n’i rod akoz nana in ta larlik, diktatër, trafik zarm, o-ki la démokrasi, trikmardaj ékonomik, rod pa loin. Lërop mèm nana in gran par responsabilité, soman lï préfèr pa dir tro for. Lir azot “L’Afrique XVIIIe - XXIe siècle”, va rouv gran zot kanèt, é dawar zot tèt. Oubiensa pran le tan lir “Au cœur de l’Afrique” zot sora étoné aprann : Le Mali sé plï for po la pèsh malgré lï na poin la kot. Son flëv Niger i nourï alï. Bref, nana bonpé dokïman i pë èd anou à voir Lafrik sou in ot koté, la pa malizé.

Po rouv désï le Monn

Nout zanfan i pë konprann la rishèss kïltirèl Lafrik rant bann péi Lafrik-dï-Nor èk Lafrik Noir. Lé fasil. Lir bann konte afrikin. Défoi i pë trouvé osi bann zistoir griyo. Done marmay po lir “Contes africains”, la ramass bann zistoir i amèn à réfléshir. Ki koné pa Senghor ? “La belle histoire de Leuk-le-lièvre” i rakont anou zistoir in lièv la may èk inn yèn é d’ot zanimo la brouss. Dizon in ot renar plï fïté not reké. Anou osi, nou pë tir prinsip désï bann zistoir là. Ki koné ? Somanké nout bann zistoir i sort dann tradision oral la énèt nana lontan dési Lafrik, oubiensa osi koté in vilaj Madagaskar. Ki koné ? N’inpé i di « i shap pa nou nana in kotpar afrikin, in kotpar malgash dan nout zistoir La Rénion ». Soman, n’i remark san forsé ke Lékol i aprann nout marmay zistoir i sort rienk Lërop. Tanzantan, in mèt intélijan i fé rant in kou nout marmay dann liv La Rénion, dann zistoir Loséan Indien. Nana bonpé d-paran i plinn, akoz i koz kréol èk zot marmay, oubiensa akoz in kontër la rakont an lang komor in zistoir. Alé di sa lé pa vré èk Ahmed Soudjaye ! Oté, lékol son mision sé d-fèr avanss nout marmay, fé rouv le zié désï le Monn. Dési la tèr na poin rienk bann rénioné èk bann fransé. I fo amont tout. É asé èk bann parol kolonialis. N’i koné ousa l’amèn anou. An-tou-ka, alé pa di nout marmay nana rienk la mizèr Lafrik. I di pa sé le bèr sho d-la vi ?

Bbj


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus