Lecture choisie :

Lizine

21 zwiyé 2006

Lindi matin, moin lariv dovan grapin. Moin la poz mon ki si in koin d’mir. Moin la véy bann boug-la : la fason téi mars té kom domoun té kraz-kraz pa d’zéf telmank zot lété vantar.
Kan la klos sét-ér la soné, tout bann travayér la rant lizine. Amoin ék dé-troi boug, nou la aspèr oir in blan i vien oir anou. Inpé d’tan apré, missié Lanklim (in vié ti yab téi sort dan lé-o, lariv la par makrotaz son papa, épi akoz li té koulér blan) la pas koté d’nou, la di : "oté, kosa zot i fé la ?". Nout tout la lévé, la tir nout sapo. Na inn dan la bann la di : "bonzour misié Lanklim, nou la ni oir aou pou gingn dé-troi zourné travay siouplé".

Lanklim la gèt anou in kou, la di : "nana travay, mé gét azot-la ! Moin la bezoin troi-kat, mé zot lé o moin inn dizinn ! La pa moiyen pran tout. Épi moin la bezoin boug kosto, pa sak la boire lé-kabri. Sak la zanm lé paréy pié mai sék, la zot i pé dégazé !".
Amoin la pa ogard mon pié, la ogard mon tét : daoir mon rosor-briké téi plé ali parské mon pat té pa pli gro bann li la anvoyé. La di amoin : "aou, alé oir Zagat dann bagas !".
Moin la mèt mon dé min si mon tèt. Dann mon kér mi di : gran mèrsi bondié telman moin té kontan. Mi mazine : lo vié i pé di amoin sak li vé astèr, mi mont pa koup kann, minm si lo pri mil kilo larmonté, mi sava pa.

Mi arèt la minm, la lé trankil, la pay kann i koup pa moin, na poin divé kann pou grat-grat mon do. Travay i kas pa tro mon zo épi onz-ér mi sa giny manzé so pou anpli mon vant, tandik bitasion lé blizé aminn inn ti gazon manzé fré, épi kan moin téi ariv lo soir, apré travay, moin té i oi marmit té prop.
Épi lizine, la péy na inpé plis : mi sar travay la nuit épi lo dimans mi bek-bek in klé pou giny in moné.

(Christian : “Lizine” in Zistoir Kristian, Paris, Maspéro, 1977, pp. 41-45.)


Détroi mo dérièr... “lizine”

Grapin : grue pour saisir les cannes à sucre
Bagas : résidus fibreux de la canne utilisés comme combustibles dans les chaudières (usine sucrière) et comme élément dans la fabrication du bagapan
Bagasièr : usine sucrière
Bagapan : aggloméré local en forme de panneau ligneux fait à partir de la bagasse et utilisé dans la construction
La kour lizine : vaste espace autour de l’usine sucrière avec différentes habitations pour les employés et les ouvriers
Travayèr lizine : ouvrier des usines sucrières
Karo kann : champs de canne à sucre
Songn kann kou-d baton : ne pas bien entretenir son champ
Dofé dann la pay kann : situation très critique. Situation de bagarre
Et fad konm kann maron : être fade comme la canne marronne


Zistoir si Listwar... “lizine” :

Désanm 1784 : lo promié lizine nout péi lé konstrui koté Bolié, Sin-Bénoi, po Laisné de Beaulieu. Sèt ané-là, vin tone kann la sort lizine-là, mé listoir la pa port azot ali shans. An 1793, in gro siklone i démoli tout.

1788 : Linzénièr Cossigny l’amèn in nouvo kalité kann. “Lo Batavia” téi sort Djakarta.

1820 - 1825 : Bourbon i produi apépré 4.500 tone kann.

1821 : n’i itiliz lo promié moulin à van dan in lizine. Soman nana 135 lizine in pé partou La-Rénion.

débi 1823 : nana 168 lizine kann La-Rényon. 90 i itiliz zanimo po fé marsh lizine. 34 i roul èk delo, 22 rienk èk la fors demoun. Nana 20 i tourn èk la vapèr. E nana rienk 2 lizine i sèrv lo van po fabrik dosik. An 1823, 48.000 èktar la tèr lé okipé po plant kann.

1827 : Nicole Robinet de La Serve (konséyé kolonial de 1833 ziska 1837) i fé fabrik in lizine Sintandré. La Sikrori Koloss va tak la port troi pli tar, porézon lo promié kriz sikrièr.

1830 : lékonomi i tourn pi ron po Bourbon, porézon nana in takon siklone i zigil bann karo kann. Lo péi nana 189 lizine i produi 18.000 tone dosik. Parlfèt, Bourbon i komans konprann nana bann konkiran danzéré po lékonomi-d lil. Soman i vienbou kas kontour po trouv in solision.

20 zilié 1870 : Paul Lagrange, izinié la Ravine des Figues, i mèt an plass lo promié trin dan son plantasion po transport kann.

1892 : féklèr lèktrisité dann lizine bann Kerveguen Kazèrn Sinpièr, é sat bann Adam de Villiers, Sint-Mari èk la Rivièr-di-Ma.


Une légende en créole

Alé voir ...

Oté, nout paz lé rouvèr dési Lizine. Parlfèr, nou pé pa nioré Stella Matutina nana kinz an. Zordi ziska dimans, li rouv lizine po in gran fèt lanivèrsèr. Alala bal la pousièr séga lontan, lamontraz dési bann travay lizine, bann transpor osi. Arno Bazin la prépar po zot, in gayar lamontraz dési bann transpor : kart postal si bann gran pano, zobzé lontan an poundial, méday shemin-d fèr po ziété, rankont èk demoun kartié, sobatkoz èk bann zouvrié. Oté, marmay lé an vakans. Ala in bon lokazion dékouvèr in tradision kiltirèl nout péi. Kann é konsor dann salon lizine gran rouvèr po zot. Alé voir...

Babou B’Jalah


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus