Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Culture > Ki kré Kraké, Sat i kré fé pété

Nou koz pï gra

vandrodi 18 zwiyé 2008

Nou koz pï gra.
Nou la pi dévian pou in bonpé ?
Nou la pi otonomiss, ... KOIKE !!
Nou la pa indépandantiss ???!!
(“sa non, sa non alor”, par égzanp !)
Kontrèr,
Nou la pi séparatist
Nou tash manièr pï shok demoun

Kosa zot i vé ?

Kosa zot i vé ?
Nou koz pi gra.
Nou la pi dévian, mé n’ankor rèzman.
Nou la pi otonomiss, koike !
Nou la pi indépandantiss, non sa non, ... la pi lèr ou la pa lèr, mi koné pa.
Séparatist nonpli. Tro tar, nou gro kèr fine monté. Pèy ! Pèy !!!
Anou ‘si nou pèy dayèr, Hinya, lero !

Anou astèr nou tash manièr pï shok, blok, kok pèrsone.
Kontrèr anou métod Gandhi, Malcom X, Luther King, bann jazzman New York, La Havane, Armstrong, sat Cuba, kinm ankor mizèr mé Dign, dign, san obli Porto Rico, sanm Hidalgo.

Mèt demoun an konfianss, mé dann sak li lé isi La Rénion
Kèksoi lo kalité d’moun,

Soman, soman !
I domine pa
I dépotol pa
I soulang pa, pi
Pa kisa ?
Pa nou,
... pa zot nonpli.
Pa rénioné, pi rénioné
Pars là nou marsh pi, pou désèrtin, kourbé, krazé, onté.
Nou marsh droite, la tèt fièr, pa lo zié anlèr nonlpi apou révé.
Sinon nou may pi nonpli.
Nou vé pi lo kou.
Nou vé pi anlidéolojiz anou nonpli dann in santié pèrd loin la réalité.
Nou la konpran pou in bonpé parkoman i fodré aminn lo zafèr. An soubataz zèn, prop.
Danyèl la démavouz la vi.
Anparmi, bonpé la fé, d’ot i ésèy, ankor tro lé inkonsian lo zarlor zot péï.

Alor kosa zot i vé : nou lé fransé.
Nou la apran, é lo zistoir i kontinié pou d’ot.
Nou la apran lo trépé d’kiltir, lo litératir, lo listoir, lo zéografi é tout lo bataklan.
Alor ? kossa zot i vé fé sanm nou.
Réskab, i vé pa done anou sa, lo klé pou nou rant dann ron là. Dann ron in réussite, in kaz, in manzé, in vi an kabar. Oui, sé sa anfinnkont, klé là la pa po nou, si lé po nou sé san nout lang anou, dawar ?
Non. Si sé sa sé non. Si i assimil, i assimil anpliss, pa an moin.
Non, mon kamarad.
Pèrd lo kréol, pou ot shoz, non. Fransé lé anou, kréol osi.
Pou rien omond m’a bord mon listoir, mon litératir, mon zéografi, mon kabaré, mon kiltir, èk mon lang.
Alor, kosa zot i vé ?
Amoin mi vé nou lé bien dann nout kokod’tèt, dann nout po, kèksoi son koulèr.
Kosa zot i vé ? Nou plèr, nou sobat, nou sèy viv, nou surviv, nou trim, nou ram, nou travay pou la po patate ?
Mé nou, pou in bonpé nou viv, é sé la libèrté zot i da nou, minm sak nou la pran san demann azot, nou viv èk se libèrté là.

Mé kinm nou na manzé, kinm nou na nout plass bordaz, akoz la famiy èk kamarad la antouré, èk inpé kouraz osi, kinm ou na la kaz, loto, zinstriman la mizik, kinm tousala, la pokor fini.
La pokor fini parss n’in bonpé i rèt atèr, na ankor i ramass rienk lo trépé d’miètt.
La pokor fini, parss i pa manz tousèl, viv tousèl, rir, plèr, kri, shant, zoué pèrkision tousèl.
Partaz, lantant, lantouaz pintad, dalon, pa kamaron, famiy, pa intoléran.
E là réskab rénioné nora la pé, lo tan port le dèy, le kroi, le tromatiss le pasé son péï.

Frédéric Célestin


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu


Facebook Twitter Linkedin Google plus