
In objéktif pou trapé : In dévlopman korèk …sansa sé in bilan négatif !
26 juin, parMézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
4 avril 2009
Torti la parti oir Bondyé pou gingn in tik-tak pou delo. Bann zanimo la gingn an kantité, mé ala k’in ki-d’ta bouète, i sali le lo. Le Roi i rod gardyin pou avèy lo bassin. Shoval, i port volontèr ; alors le Roi i di ali : li-mèm va mont la gard promyé nuite.
Lavé inn foi, mésyé lo foi, la manz son foi èk in grinn sèl.
Solèy la fine lav son pyé ! La nuit i sava tonbé ! Shoval déssi l’bor bassin i mont la gard ! Li lé trankil pars li nana konfyans dan li ! Li atann lo salisèr d’lo, lo malfondé, lo san-réspé delo demoun. Li lé paré pou fé pèy ali son forfé, pri for.
Solman, li atann, li atann, li oi pa aryin : provik i ariv pa dann gro fénoir, lèr li l’apré ral in pti karang... trankil !
Li akout : na poin dézord ; aryink lo brui dolo dann bassin, i fé "goulou-goulou-goulou" ; épi tout bann ti-brui ou i pé antann kan la nuite i tonm. La poin danzé !
A ! li antann in krazé fèy, in lékartaz bransh. Kap-kap i mont déssi li ! Aa ! shoval la pi shoval don ? Moindroman in pti dézord i fé pèr ali ?
Kriké mésyé ! Kraké madanm !
Kisa li oi, kisa k’i ariv dovan li...? Zot i mazineré mèm pa ! É bin, mi di èk zot : sès k’i ariv dovan li sé Lyèv. Oui ! Lyèv, so zanimo i vé pa may sanm pèrsone, toultan an maronèr, toultan pou ral lo kont ! Toultan pou annuiyé !
Shoval i gard ali gro-zyé, i di avèk li : « Vyin pa tro pré ! Rès aou tèr-la-ba, pars moin nana konfyans lo Roi pou vèy bassinn lo. In malfondé, la vni mèt la salté anndan yèr-o-soir ! ».
Lyèv i fé konmsi li konpran pa so zistoir-la ; pou kosa fé lanbara pou in sinp bassinn lo ? É na lontan nana delo déssi la tèr, zamé la fé lo shishi konmsa avèk in n’afèr konmsa.
Ala k’Shoval i ménas ali, é li sé d’glissé, shapé, loumay !
Shoval lé fyèr, li sort fé kour inn !
Fé kour inn ?
La klé dann mon posh, la tay dann out sak !
Mé kisa k’i shant konmsa ? « Alala désik, alala désik, alala blan-blan désik ! Alala domyèl, alala domyèl, ala la jone-jone do myèl ». Sé Lyèv ankor !
Li ariv avèk in gran boutèy domyèl ; li asiz déssi in pti bité d’zèrb, la ptite si la gross, lindi si mardi. Li rouv lo boutèy, li pas la min si goulo. Li pran son tan. Shoval, la bav i komans koulé !
Lyèv i fé sanblan boir in doz domyèl ; solman li rogard byin son shomin an aryèr pou lo ka k’Shoval i désid fons déssi li. Shoval i an sipliy Lyèv : « Donn amoin in pé domyèl, dopi si lontan moin la pankor gouté ! Moin la ziska fine pèrd lo gou ! ».
Lyèv i fé pou répons : « Moin, moin lé dakor pou donn aou mon gran boutèy ! Mé si ou i foute amoin in kou d’sabo, mon mashoir d’an-ba lé riskab volé ! Lèss amoin anmar aou zis lo tan mi donn aou lo myèl ! ».
Shoval lé dakor !
Kriké-kraké ! Anmaré la pa largué !
Lyèv i trap in bon gatir lalouès, i anmar lé dé pat déyèr, lé dé pate dovan ! Li anmay lo kat pat ansanm-avèk la tèt. Shoval i gingn pi bouzé. Lyèv i asiz in pé an distans, épi li komans boir domyèl. Li arète in pé ; épi li shante : « Alala domyèl ! Alala domyèl, alala bon-bon domyèl ! ».
Shoval i réklame son par.
Lyèv insolan i di ali : « Boir sak ou i koné ! »
Épi li larg son pisa !
Ousa ?
Mi arète la, pars lé pa zoli lo zafèr !
Kan Lyèv la fine boir son domyèl, li sava koté bassinn lo : li sote dodan, li naz, li ronaz, li rins son dan ; li nana in pti bézoin, li fé la-mèm ; li nana in gro bézoin, li fé la-mèm. Li grouy la tèr dann fon bassin épi li pran son shomin, li sava !
Li lès lo pov Shoval anmaré dann bordaz dolo épi li di : « Adyé Shoval ! Fé byin konpliman lé z’ot pou moin ! Oubli pa lo Roi ! ».
Li sif in kou, épi li lé parti !
(la pankor fini)
Mézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Le troisième Plan national d’adaptation au changement climatique « n’a toujours pas de cadre contraignant et ne prend toujours pas en compte les (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Dann in famiye néna touzour inn pou fèr lo gran. Li yèm okipe d’ shoz lé pa d’son az. Sé pou sa i di, li fé l’onm d’afèr. Mi rapèl in zour mwin (…)
La CGT exige un référendum pour "sortir par le haut" et "rassembler le pays" après l’échec du "conclave" pour "que les Françaises et les Français (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Le conclave des retraites initié par le premier ministre, François Bayrou, pour éviter la censure de son gouvernement, devait s’achever le 17 juin (…)
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Près de 12 millions de réfugiés ont trouvé protection dans les 46 États membres du Conseil de l’Europe.
Dans le cadre d’un partenariat avec l’Union européenne, le Département organise, le samedi 21 juin au Village Corail (L’Ermitage-les-Bains), un (…)