Antrekoz èk Babou B’Jalah

Tapokordi ...

21 séptanm 2007

Le group Tapok.
(Photo Thierry Hoarau)

Koman ou apèl ?

- Mi apèl Arno Bazin, montaniar dépi in an é demi, profésèr d-mizik, militan osi, nou va dir, otour du patrimoine mizikal de loséan Indien.

Ou lé osi leader le group Tapok ...

- Lé vré moin lavé oublié sa osi.

Koman ou fé po trouv le tan fé tousa ?

- Dizon lé in ti pé difisil, sirtou dan moman komsa, ousa-k nana bokou laktialité, otour le patrimoine, mé osi otour la mizik, parske biento le moi d oktob, nou lé déza plis ke pri. Nou gingn pa fé lé dat du 27 oktob, tèlman na d propozision po nou. Nou ésèy d’alé omié po fé. Moin, i fé inn semèn é demi ke moin navé inn èr po moin la kaz. Na bokou de shoz à fèr, mé parske mi vé osi.

Ou sé pa in kolèksionèr, mé in kolèktèr patrimonial é kiltirèl. Koman i pé drésé out invantèr ?

- Déza, la grann avansé dépi in moi, sé ke lé disk ke moin la kolèkté dépi di zan mintnan, lé an dépo o zarshiv. I vé dir, mi pèy in lokasion à lané si in mèt linéèr. Moin na onz boit d’in mèt. I fé onz mèt miltiplié par tan. Sa sé déza inn bone shoz de fé. I vé dir o moin sak moin la ramasé o moin lé sovgardé, é lé antropozé dan in lieu avèk la klim’, é bann zékip i travay laba. Donk sa sé le koté patrimoine diskografik. Apré nana tou le koté patrimoine mizikal an mèm tan, ki dékoul de bann disk-là. Nou lé an trinn travayé « cérébralement » po aboutir dési détroi prozé, par ègzanm bann piblikasion si bann mizik loséan Indien.

Ou lé osi inpé spésializé an ikonografi, é spésialman bann kart postal istorik La Rénion. Kosa ou di par rapor la kréasion l’Iconothèque historique de l’Océan Indien ?

- Moin, mi pans ke sé kèk shoz i falé fèr. Tan mié, parske nou voi sèrtin dokimna ke lété stoké à lil Moris, par ègzanp si ou sava le muzé la fot à Port-Louis, le boug na poin forséman lé kondision de konsèrvasion ki fo. E donk lé intérésan ke toulmonn i mèt azot dakor po arivé à sa. Moin, par kont, moin lé kolèksionèr de kart postal, mé moin na poin de kart postal, dign d’in vré kolèksion de kart postal, ousak moin moin nana mil, moin na in kamarad li na san, mé i sifi lé san li nana, sé san bon, é moin moin nana mil galé, i sèrv pa rien. Mintnan, lé vré ke parapor bann zaktivité nou nana, dan le disk, la nou sar fé bann liv, i pèrmèt anou annawar in fon ikonografik prop à lasosiasion, mé èl i investi dann kart de kalité. Si fo mèt dé san éro dan la kart, sé lasosiasion i mèt, moin moin la poin lé moyen. Mintnan, nana dé truc spésifik otour de la mizik ki kol èk la but nout lasosiasion, nou bèk dedan.

Zistoir Tapok ...

Zisteman, ou koz mizik, kosa i rakont Tapok ?

- Lé dernièr nouvèl po Tapok, sé in katrièm lalbom. Sora in doub CD, ki reprann bann vié séga La Rénion, épi kinz nouvo morso de Tapok. Va insit demoun program anou, si zot i voi nou propoz in répèrtoir varié, osi bien ansien ke nouvo. Epi, déza n’i anons, an avril 2008, nou lé invité po fé in konsèr à Paris, animé in bal séga lontan à Paris. Là nou lé dan bann dosié lé an trinn monté po avoir larzan. Mé Tapok nana in ta de konsèr. La finn le moi nou lé à Manapany Festival, apré tou sat nana otour du vin désanm. Mé bon, Tapok finalman, sé in pé la seriz dési le gato. Inn foi, nou la fine fé tout le patrimoine, kan nou ariv dan Tapok, nou amiz in pé, kosa.

Sé vréman lamizman ?

- Oui, lé ga i shèrsh. Kome sé de la mizik vivant, pétèt ke nou prann plis le gou ke le patrimoine. Moin le patrimoine , sé kèk shoz ke mi ador, mi fé, mi pass mon tan la dési, mi dor dési. Mé bon, i fé pa le mèm éfé ke kan mi lèv si zèr po alé répété le matin à uit èr, nou resort là, nou nana in ot lespri ke kan nou lé dérièr in lordinatèr po fé de reshèrsh ou ot.

Ou di Tapok nana kinz nouvo morso, kisa la ékri ?

- Nou la touzour fé apèl à plizièr zotèr. Le premié sété Francky (ndlr : Lauret). Mé nou la pa fé èk ke du Francky, parske shakinn té propoz déza in-pé son bann tèks osi bien Damien, Yohan, ke moin. E apré, moin la fé détroi rankont dann liv, avèk Patrice Treuthard biensir, é Michel Ducasse, ke nora dé tèks ali, an kréol morisien. Sa va montré louvertir nou nana, é akoz pa toush lil sèr parapor à nout lanvi d’exportation. Parske, lé vré, nou voi na d-group i sava zwé à lil Moriss, nou nou la zamé parti. Nou devé alé in festival organizé par Percy otour du tèm du SIDA. Mé li la pa gingn son subvension international. La pa gingn fé, nou la pa parti.

Lanrozistroman, lé prévi po kan alor ?

- Nou la prévi ali po 2008, soidizan, mé i fo trouv larzan avan lanrozistroman. Nou la fé bann zanrozistroman crescendo en terme de qualité. Le katrièm, i fo ke nou réisi à fèr, mié, ou omoin parèy ke le dernié. Nana bokou de studio i rouv, i propoz zot serviss, mé mintnan i fo pran le tan de testé, é voir èk ki nou sava travayé. Nou lavé vi Jean-Louis Bègue. Mé i dépan bann disponibilité de shakinn, si lé loin, tousala. Mé bon, kome sé pi moin ki okip lasosiasion, moin mi done zis bann zinformasion.

Kan ou parl d’out asosiasion, sé lasosiasion Kréol’Art.

- Oui, sé lasosiasion Kréol’Art, nana kome bit, le développement et la valorisation de l’art et de la culture créoles, é li okip Tapok. Epi po travayé dési bann mision Patrimoine. Dayèr, kan navé bann Journées du Patrimoine, nou lété à la villa du Département, si in stand ousa nou la prézanté bann produi nou lavé, an partenaria èk le PRMA, sirtou la séri de CD, mé osi èk lasosiasion Jean Legros, le liv foto. Dérièr, nana in CD, sé moin la fé.


"Défoulaz zanimo"

Kréolèr gran kèr ! Kréolèz alèz ! Dawar zot i vé konèt si lyèv la yinbou rant dann bal té pa pou li.
Saspé zot lé présé war akoz zot zansèt noré pi èt in koulèv sansa in zarnyé. Mazine zot i koné pa ankor afèr la syas na gro tèt.Bin i tonm byin, mont azot. Zot i vé konèt le zistoir. Le Samdi 22 séktanm o kaz Dodane, vien azot po sink èr laprémidi apartir. Zot va trouv Véronique INSA, Sully ANDOCHE, i fé in rakontaz i apèl"Défoulaz Zanimo". Zot i pé dir mèrsi, lé gratui. Si zot nana in problèm po trouvé, apèl niméro là (0692.211.449)


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus