
In objéktif pou trapé : In dévlopman korèk …sansa sé in bilan négatif !
26 juin, parMézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
ZISTOIR KRÉOL
14 mars 2009, sanm
Dann roiyom zanimo, na in mank dolo. Pir k’sa, banna lété riskab mor san lo. Bann zanimo i déside anvoy shoval oir Bondyé pou trouv in solisyon. Kan shoval i ariv, li di : « Bondyé la di fouy in trou koté pyé takmaka, va gingn dolo ! ». Banna i fé, mé lo z’afèr i marsh pa ! Lo roi lé dépité, mé in roi i pé pa ète aryink dépité… i fo li trouv in manyèr pou an avoir satisfaksyon.
Lavé in foi, mésyé lo foi, la manz son foi, èk in grin n’sèl !
Dézyinm volontèr po alé oir Bondyé sé Bèf. Bann zanimo nana la konfyans pou Bèf. Oté ! Sa in zanimo lé kosto sa, épi li na gran korn, é kan li kour, lé pa pou plézanté. Kan lo Roi i di Bèf alé, tout i bate la min. Tout ? Non ! Lyèv i s’anfoutsa, épi li lé mèm pa la ! Sé pa ki koté, li l’apré bate son karé...
Bèf la drès déssi son pate dovan, li la frot son pat déyèr a tèr, avan-aryèr, avan-aryèr, konm k’i diré li sar fé pète in moto... li la souf dann son né épi li la démar an boi karant. In néstan apré son démarage, i oi pi ali, zis in pti nyaz la pousyèr loin la-ba. Bèf lé an rout ! Konm in pé i di : « Bèf lé an rot ! ».
Kriké, Kraké ! Kriké mésyé ! Kraké madanm !
Bèf i ariv la kaz Bondyé, an-o la-ba, dann nyaz : li bate déssi la port. Tok-tok-tok, gadang-gadang-gadang ! Li kri : « Na poin pèrsone ! na poin pèrsone ». Bondyé i dmann dann son kèr kisa i vyin an-nuir ali ankor. I prétan dir Bondyé lé agasé kan i vyin déranz ali. Poitan, li vyin ziska la port... li tourn la klé dann la sérir… li rouv la port. Li oi bèf é li domann le ga : « Kouk l’ariv azot ankor ? ». Bèf i fé pou répons : « Pardon-éskiz mésyé Bondyé, nout tout l’apré mor avèk la shésrès ! ». Mé Bondyé i ar-rovir ali : « Moin la fine di shoval kosa k’i fo fé ! Spès tèt-an-l’èr-la la obliyé, mi paryé ! ». Bèf i réponn pa ! zot i koné dé foi lé pli préférab ou i fèrm out také ké rouv out boush épi gingn in rès trankil. Bondyé i di ali : « Bon ! Akout aou byin ! Artourn aou déssi la tèr ; ou va trouv in gran pyé kalandiyak. Ou i fouy in trou, zis par koté... Solman sort dovan pars lo kouran n’lo lé riskab alé avèk avèk ou ! ».
Bèf i di mèrsi épi li lé paré pou alé. Li fout in démaraz, in pé plis li kas la pate Bondyé… mé la pa kasé in !
Kriké, Kraké ! kriké, mésyé ! kraké madanm !
Bèf i dégrinn an n’sandan. Son boush i fé konm si li l’apré mashé, mé li lé pa apré mashé… li répète, li répèt pou pa obliyé : « Kalandiyak, nyak ! Kalandiyak, yak ! » ; Li fons mèm an dsandan : « Kalandiayak, yak ! Kalandiyak, yak ! » ; La vitès, li sava, i tard pa li ariv an-ba déssi la tèr :
Mé ala k’dann in viraz, in pti lodèr i ral ali : in pti touf zèrb vèr, tann vèy pa. Sa i san bon, sirman sa nana bon gout galman. Bèf i kontinyé son shomin, solman, momandoné, ala k’li fé domi-tour, li ariv koté lo zèrb. In kou d’lang rotourné, lo zèrb lé dann son boush épi li koul pli ba : v’ashèv mash dann shomin vik Bèf, d’apré sak i prétan, i mash son ranvoi… astèr lo gro zanimo i fons, i fish, i mète do boi, i donn di gaz. I tard pa son voiyaz lé fini. Mé in n’afèr l’apré trakas ali : Bondyé la di ali lo nom in pyé d’boi, mé kèl pyé d’boi ? Li ansouvyin pa. Traka i pèz déssi li. Bèf lé trakasé !
Kriké, kraké ! Kriké mésyé, kraké madanm !
Orozman, dann son tète, in nom pyé d’boi i rovyin : takmaka ! Li dsann, li fons, li pèz-a-plate, épi li répèt pou pa obliyé : « takmaka, takmaka, takmaka ! ». Li ariv dann roiyom ! Lo roi i domann ali si li nana in bon nouvèl pou zot. Li réponn : « I fo fouy in trou koté gro pyé takmaka la-ba ! ».
Dé gabyé-kosto i ariv avèk zot zoutiy : "Vip-vap !" in néstan la fine fouy lo trou... Mé poinn lo ankor in kou ! Lo roi lé dégouté ! Bèf i konpran pa sak la éspasé é lo rès bann zanimo osi lé démoralizé ! Kosa va fé éstèr ?
La pankor fini
(In zistoir Georges Gauvin la ramasé)
Mézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Le troisième Plan national d’adaptation au changement climatique « n’a toujours pas de cadre contraignant et ne prend toujours pas en compte les (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Dann in famiye néna touzour inn pou fèr lo gran. Li yèm okipe d’ shoz lé pa d’son az. Sé pou sa i di, li fé l’onm d’afèr. Mi rapèl in zour mwin (…)
La CGT exige un référendum pour "sortir par le haut" et "rassembler le pays" après l’échec du "conclave" pour "que les Françaises et les Français (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Le conclave des retraites initié par le premier ministre, François Bayrou, pour éviter la censure de son gouvernement, devait s’achever le 17 juin (…)
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Près de 12 millions de réfugiés ont trouvé protection dans les 46 États membres du Conseil de l’Europe.
Dans le cadre d’un partenariat avec l’Union européenne, le Département organise, le samedi 21 juin au Village Corail (L’Ermitage-les-Bains), un (…)