Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
ZISTOIR KRÉOL
14 mars 2009, sanm

Dann roiyom zanimo, na in mank dolo. Pir k’sa, banna lété riskab mor san lo. Bann zanimo i déside anvoy shoval oir Bondyé pou trouv in solisyon. Kan shoval i ariv, li di : « Bondyé la di fouy in trou koté pyé takmaka, va gingn dolo ! ». Banna i fé, mé lo z’afèr i marsh pa ! Lo roi lé dépité, mé in roi i pé pa ète aryink dépité… i fo li trouv in manyèr pou an avoir satisfaksyon.
Lavé in foi, mésyé lo foi, la manz son foi, èk in grin n’sèl !
Dézyinm volontèr po alé oir Bondyé sé Bèf. Bann zanimo nana la konfyans pou Bèf. Oté ! Sa in zanimo lé kosto sa, épi li na gran korn, é kan li kour, lé pa pou plézanté. Kan lo Roi i di Bèf alé, tout i bate la min. Tout ? Non ! Lyèv i s’anfoutsa, épi li lé mèm pa la ! Sé pa ki koté, li l’apré bate son karé...
Bèf la drès déssi son pate dovan, li la frot son pat déyèr a tèr, avan-aryèr, avan-aryèr, konm k’i diré li sar fé pète in moto... li la souf dann son né épi li la démar an boi karant. In néstan apré son démarage, i oi pi ali, zis in pti nyaz la pousyèr loin la-ba. Bèf lé an rout ! Konm in pé i di : « Bèf lé an rot ! ».
Kriké, Kraké ! Kriké mésyé ! Kraké madanm !
Bèf i ariv la kaz Bondyé, an-o la-ba, dann nyaz : li bate déssi la port. Tok-tok-tok, gadang-gadang-gadang ! Li kri : « Na poin pèrsone ! na poin pèrsone ». Bondyé i dmann dann son kèr kisa i vyin an-nuir ali ankor. I prétan dir Bondyé lé agasé kan i vyin déranz ali. Poitan, li vyin ziska la port... li tourn la klé dann la sérir… li rouv la port. Li oi bèf é li domann le ga : « Kouk l’ariv azot ankor ? ». Bèf i fé pou répons : « Pardon-éskiz mésyé Bondyé, nout tout l’apré mor avèk la shésrès ! ». Mé Bondyé i ar-rovir ali : « Moin la fine di shoval kosa k’i fo fé ! Spès tèt-an-l’èr-la la obliyé, mi paryé ! ». Bèf i réponn pa ! zot i koné dé foi lé pli préférab ou i fèrm out také ké rouv out boush épi gingn in rès trankil. Bondyé i di ali : « Bon ! Akout aou byin ! Artourn aou déssi la tèr ; ou va trouv in gran pyé kalandiyak. Ou i fouy in trou, zis par koté... Solman sort dovan pars lo kouran n’lo lé riskab alé avèk avèk ou ! ».
Bèf i di mèrsi épi li lé paré pou alé. Li fout in démaraz, in pé plis li kas la pate Bondyé… mé la pa kasé in !
Kriké, Kraké ! kriké, mésyé ! kraké madanm !
Bèf i dégrinn an n’sandan. Son boush i fé konm si li l’apré mashé, mé li lé pa apré mashé… li répète, li répèt pou pa obliyé : « Kalandiyak, nyak ! Kalandiyak, yak ! » ; Li fons mèm an dsandan : « Kalandiayak, yak ! Kalandiyak, yak ! » ; La vitès, li sava, i tard pa li ariv an-ba déssi la tèr :
Mé ala k’dann in viraz, in pti lodèr i ral ali : in pti touf zèrb vèr, tann vèy pa. Sa i san bon, sirman sa nana bon gout galman. Bèf i kontinyé son shomin, solman, momandoné, ala k’li fé domi-tour, li ariv koté lo zèrb. In kou d’lang rotourné, lo zèrb lé dann son boush épi li koul pli ba : v’ashèv mash dann shomin vik Bèf, d’apré sak i prétan, i mash son ranvoi… astèr lo gro zanimo i fons, i fish, i mète do boi, i donn di gaz. I tard pa son voiyaz lé fini. Mé in n’afèr l’apré trakas ali : Bondyé la di ali lo nom in pyé d’boi, mé kèl pyé d’boi ? Li ansouvyin pa. Traka i pèz déssi li. Bèf lé trakasé !
Kriké, kraké ! Kriké mésyé, kraké madanm !
Orozman, dann son tète, in nom pyé d’boi i rovyin : takmaka ! Li dsann, li fons, li pèz-a-plate, épi li répèt pou pa obliyé : « takmaka, takmaka, takmaka ! ». Li ariv dann roiyom ! Lo roi i domann ali si li nana in bon nouvèl pou zot. Li réponn : « I fo fouy in trou koté gro pyé takmaka la-ba ! ».
Dé gabyé-kosto i ariv avèk zot zoutiy : "Vip-vap !" in néstan la fine fouy lo trou... Mé poinn lo ankor in kou ! Lo roi lé dégouté ! Bèf i konpran pa sak la éspasé é lo rès bann zanimo osi lé démoralizé ! Kosa va fé éstèr ?
La pankor fini
(In zistoir Georges Gauvin la ramasé)
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
In kozman pou la rout
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Vingt-neuf pays ont signé jeudi à Shanghai un accord portant sur la création de l’Organisation mondiale de coopération en matière d’intelligence (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)