ZISTOIR KRÉOL

Zanimo i sar domann Bondyé dolo (II)

14 mars 2009, sanm Georges Gauvin

Dann roiyom zanimo, na in mank dolo. Pir k’sa, banna lété riskab mor san lo. Bann zanimo i déside anvoy shoval oir Bondyé pou trouv in solisyon. Kan shoval i ariv, li di : « Bondyé la di fouy in trou koté pyé takmaka, va gingn dolo ! ». Banna i fé, mé lo z’afèr i marsh pa ! Lo roi lé dépité, mé in roi i pé pa ète aryink dépité… i fo li trouv in manyèr pou an avoir satisfaksyon.

Lavé in foi, mésyé lo foi, la manz son foi, èk in grin n’sèl !

Dézyinm volontèr po alé oir Bondyé sé Bèf. Bann zanimo nana la konfyans pou Bèf. Oté ! Sa in zanimo lé kosto sa, épi li na gran korn, é kan li kour, lé pa pou plézanté. Kan lo Roi i di Bèf alé, tout i bate la min. Tout ? Non ! Lyèv i s’anfoutsa, épi li lé mèm pa la ! Sé pa ki koté, li l’apré bate son karé...
Bèf la drès déssi son pate dovan, li la frot son pat déyèr a tèr, avan-aryèr, avan-aryèr, konm k’i diré li sar fé pète in moto... li la souf dann son né épi li la démar an boi karant. In néstan apré son démarage, i oi pi ali, zis in pti nyaz la pousyèr loin la-ba. Bèf lé an rout ! Konm in pé i di : « Bèf lé an rot ! ».

Kriké, Kraké ! Kriké mésyé ! Kraké madanm !

Bèf i ariv la kaz Bondyé, an-o la-ba, dann nyaz : li bate déssi la port. Tok-tok-tok, gadang-gadang-gadang ! Li kri : « Na poin pèrsone ! na poin pèrsone ». Bondyé i dmann dann son kèr kisa i vyin an-nuir ali ankor. I prétan dir Bondyé lé agasé kan i vyin déranz ali. Poitan, li vyin ziska la port... li tourn la klé dann la sérir… li rouv la port. Li oi bèf é li domann le ga : « Kouk l’ariv azot ankor ? ». Bèf i fé pou répons : « Pardon-éskiz mésyé Bondyé, nout tout l’apré mor avèk la shésrès ! ». Mé Bondyé i ar-rovir ali : « Moin la fine di shoval kosa k’i fo fé ! Spès tèt-an-l’èr-la la obliyé, mi paryé ! ». Bèf i réponn pa ! zot i koné dé foi lé pli préférab ou i fèrm out také ké rouv out boush épi gingn in rès trankil. Bondyé i di ali : « Bon ! Akout aou byin ! Artourn aou déssi la tèr ; ou va trouv in gran pyé kalandiyak. Ou i fouy in trou, zis par koté... Solman sort dovan pars lo kouran n’lo lé riskab alé avèk avèk ou ! ».
Bèf i di mèrsi épi li lé paré pou alé. Li fout in démaraz, in pé plis li kas la pate Bondyé… mé la pa kasé in !

Kriké, Kraké ! kriké, mésyé ! kraké madanm  !

Bèf i dégrinn an n’sandan. Son boush i fé konm si li l’apré mashé, mé li lé pa apré mashé… li répète, li répèt pou pa obliyé : « Kalandiyak, nyak ! Kalandiyak, yak ! » ; Li fons mèm an dsandan : « Kalandiayak, yak ! Kalandiyak, yak ! » ; La vitès, li sava, i tard pa li ariv an-ba déssi la tèr :
Mé ala k’dann in viraz, in pti lodèr i ral ali : in pti touf zèrb vèr, tann vèy pa. Sa i san bon, sirman sa nana bon gout galman. Bèf i kontinyé son shomin, solman, momandoné, ala k’li fé domi-tour, li ariv koté lo zèrb. In kou d’lang rotourné, lo zèrb lé dann son boush épi li koul pli ba : v’ashèv mash dann shomin vik Bèf, d’apré sak i prétan, i mash son ranvoi… astèr lo gro zanimo i fons, i fish, i mète do boi, i donn di gaz. I tard pa son voiyaz lé fini. Mé in n’afèr l’apré trakas ali : Bondyé la di ali lo nom in pyé d’boi, mé kèl pyé d’boi ? Li ansouvyin pa. Traka i pèz déssi li. Bèf lé trakasé !

Kriké, kraké ! Kriké mésyé, kraké madanm !

Orozman, dann son tète, in nom pyé d’boi i rovyin : takmaka ! Li dsann, li fons, li pèz-a-plate, épi li répèt pou pa obliyé : « takmaka, takmaka, takmaka ! ». Li ariv dann roiyom ! Lo roi i domann ali si li nana in bon nouvèl pou zot. Li réponn : « I fo fouy in trou koté gro pyé takmaka la-ba ! ».
Dé gabyé-kosto i ariv avèk zot zoutiy : "Vip-vap !" in néstan la fine fouy lo trou... Mé poinn lo ankor in kou ! Lo roi lé dégouté ! Bèf i konpran pa sak la éspasé é lo rès bann zanimo osi lé démoralizé ! Kosa va fé éstèr ?

La pankor fini

(In zistoir Georges Gauvin la ramasé)

Spécial 50 ans du PCR

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus