Georges Gauvin la mète l’artik mardi, an kréol rényoné

In moun dann l’Ind la plant son tousèl in foré 550 éktar

27 juin 2015, par Georges Gauvin

I pé sfèr k’in moun tousèl, avèk la fors son volonté, i ariv a fèr dé shoz inportan. Mi vé pa anparl azot bann moun rokoni konm gran pèrsonaz par la sosyété… mé mi vé parl bann, demoun sinppa, k’i ariv a fé dé shoz romarkab an suivan z’ot manyèr pèrsonèl pou oir lo mond, z’ot vision pèrsonèl. Mi sava rakont azot in zistoir moin lé fine rakonté na inn-dé z’ané, pars sa i fé plézir amoin, donk mi pans sa va fé plézir azot osi-si zot i koné pazistoir-la, mèm si zot i koné déza.

Lo Brahmapoutr, in flèv rish par son kantité z’organis vivan, mé danzéré dann son monté d’lo.
Mi parl azot in moun i égzis an vré, in z’indien i apèl Jadav Payeng. Zordi li nana sinkant é in an par-la. Dopi plis trann sink an, li plant pyé d’boi. Zordi li la fine fé pous in foré 550 éktar dann in zil la sab dann milyé lo flèv Brahmapoutr (dann sanskri : zanfan Brahma). Flèv-la nana 2900 km longèr : li lé né dann péi Tibet, li la travèrs l’Ind, li l’arzoin lo Gange, flèv sakré pou bann z’indien. Son valé lé an parmi bann réjyon sak lé pli rish, dann lo mond, par raport son biodiversité. Kan son lo i mont, sa i pèrmète ali pou angrès la tèr, mé baya ! Déga li mank pa pou fé..

Moin l’asiz épi moin la pléré

L’ané 1979, lo bann monté d’lo lo flèv Brahmapoutre la boulvèr lo sistèm ékolozik dann la réjyon. Par santènn bann sèrpan d’lo lété jété dsi bann ban la sab épi zot lé mor avèk la féblès épi solèy brilan. Dann tan-la Payeng l’avé solman sèzan é l’anvironeman té i intérès ali déza. Ala sak li rakont dann in zournal son péi lo Times of India :
« Bann sèrpan té mor avèk la shalèr l’avé poin pyé d’boi pou anpar in pé solèy,.. moin l’asiz épi moin la pléré dsi z’ot dépouye. Té in vré masak ! Moin la signal sa lo gouvèrnman é moin la domann azot si i pé fé plant in bann pyé d’boi pou protèz bann zanimo. La réponn amoin, arien i pous pa tèr-la é si mi vé, mi pé plant inn-dé pyé banbou. Lété dir mé moin la fé é an plis l’avé poin pèrsone pou donn amoin in kou d’min »… L’èr-la, li la fine kite son famiy pou pran son partikilyé dsi lo ban la sab dann milyé lo flèv Brahmapoutr.

Li l’amenn in bonpé fourmi rouj té i sort son vilaz

Tousèl, li fé lo travay li la désid fé. In bonpé z’ané, li plant banbou, ziska k’ in gran foré i okip lo ban la sab. Li la nyabou fé. L’èr-la li désid plant bann vré pyé d’boi. Mé in foré san zanimo la pa in foré pou vréman... Promyé zanimo li l’améné sé in takon fourmi rouz nana dann son vilaz.
Li près pa, li sava dousman-dousman. Bann fourmi rouz sa sé konm in zatou pou li : zot i travay san arété, zot i fouy bann ti kanal dann la sab, zot i déplas la tèr é so bann mouvman-la na asé pou anrishi nout momon la tèr.

L’ané 2008, in gran tournan dann Payeng

Firamézir tout sort zanimo l’arivé : ziska bann rinoséros in korn, in l’éspès dann danzé, épi bann tig Bingal, épi d’ot ankor. Firamézir la natir i pran son droi.
Bann zoizo té i ariv an kantité kan zot i shanj l’androi. Lo din épi lo bétay la fé vni bann prédatèr. Ala k’in vré shène alimantèr la mète an plas, i fo réspèk in n’afèr konmsa. Kisa va protèj bann zanimo si nou, bann sipèryèr i protèz pa bann zot, si ni mète a shass azot, a tyé azot. Payen la désid protèj bann zanimo sak i vien dann son foré konm son zanfan.
L’ané 2008, in troupo zéléfan la vni dann lo foré, apré an avoir pil lo bann kaz é lo bann plantasyon demoun dann in vilaj. Ala ké bann vilazoi la désid vanjé, zot la vni pou règ in kont, tyé lo bann zanimo épi bril la foré. Payeng la di, i fo tyé ali an promyé. Bann demoun lo vilaj la rononsé, mèm zot la vni pou anprofit in pé lo foré, rod do boi ou kui manzé, rode bann rasine bann frui épi d’ot z’afèr pou manzé, avèk bann plant, bann flèr, ép l’ékors pou songn.

L’èr-la bann gouvèrnman la vnii rann azot kont sak lo z’indien solitèr l’avé fé

In minis lo gouvèrnman la di : « Kan nou la vi sa, nou la désid ède Payeng dann. Sé in moun in kroiyab. Dann n’inport ékèl son prozé péi nora dékor ali konm in éro. ».
Toultan-la, la foré i kontinyé grandi é i protèz in gran kantité l’éspès an danzé. Bann zoizo i kontinyé pozé avann alé in n’ot péi. Payeng i di li la pa bézoin la rokonésans. Sa i toush pa li kan bann zournal son péi i parl dé li konm in éro, é so travay konm in mirak. Li souète in sèl z’afèr sé kontinyé ali ; li la pa bézoin dékorasyon ni in éstati ofisyèl. Pou ète in gran pèrsonaz li sé in gran pèrsonaz mé mèm sa i fé pa li arien. Sak li vé sé kontinyé fé lo travay li la promète ali fèr san rod in rékonésans, mèm pa in rékonpans.

A la Une de l’actu

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus