Économie réunionnaise : le calme avant la tempête
6 juin, parIEDOM : « Un premier trimestre favorable avant l’impact de la crise au Moyen-Orient »
Georges Gauvin la tradui an kréol rényoné in l’artik la pass dann zournal samdi pasé
26 mé 2015

Mi sipoz, konm moin, zot lé pa pou lo kapitalis sovaz doublé avèk lo néokolonyalis k’i fé rès anou dann in sityasionn dévlopman manké. Mi majine, konm moin, zot la konstat La Rényon nana in bonpé posiblité mé nout l’ékonomi la pankor nyabou dékolé. L’èr-la zot i agard in pé partou pou rode in bon sistèm l’ékonomi pou nout péi. E zot i ariv pa trouv in bon modèl i konvien anou. Mi sort rann amoin kont na in modèl i dat pa dopi lontan, i apèl modèl kopérativ intégral La Katalogne é mi propoz azot, bann léktèr nout zournal Témoignaz, bien analiz modèl-la san plak ali konm li lé dsi nout réalité rényonèz, mi kroi ni pé anrishi nout réfléksyon par raport so modèl-la.
Kosa i lé Lo kopérativ intégral péi La Katalogn(CIC) ? Nana plizyèr milyé d’moun zordi la-dan. Pou moin, a lé konm in kékshoz éstra-ordinèr, in projé l’avan-gard dann in péi « fatigué avèk sak i apèl La Kriz – mé avèk in l’ékonomi bien kosto, par raport son manyèr avansé, dann. son dévlopman… I fo kroir sa in bon modèl, vi ké plizyèr kopérativ intégral lé éné dann plizyèr réjyon l’Espagn épi dan La Frans galman, dann la vil Toulouz épi dann l’éko-rézo dann péi nanté.
Kopérativ intégral dann péi Katalan, sa sé in zoutiy pou ronouvèl la sosyété : « in kopérativ intégral i lès pa l’éta ni bann bank mète la min dsi zot. ». In striktir otozéré. Arzout èk sa li lé bazé dsi in roganizasyon an rézo(EkoXarxès konm i apèl sa dann la lang kalalan) avèk in rogroupman bann kopérativ pou la konsomasyon, la prodiksyon,, épi lo lojman, épi ankor l’oto-finansman. E tou s’ki s’ansui…
Sa in vré kopérativ pars sé in projé i amenn l’otozésyon ékonomik égalman politik avèk in partisipasyon pèrsonèl pou tout domoun. Sa sé in sistèm intégral pars li baz dsi tout bann zélémann baz in l’ékonomi : la prodiksyon, la konsomasyon, lo finansman, é anplis avèk son prop moné li la invanté.
Pou dir la vérité, la kopérativ katalane i marsh an rézo : li rogroup in gran kantité kopérativ avèk shakinn son éspésyalité, sansa son bann éspésyalité, son projé koléktif, son bann l’antropriz épi son bann l’inisyativ konm i di alternativ.,. Dépi o ba ziska lo o, nana bann projé otonome, épizapré bann kopérativ intégral lokal(pou in kartyé, in vilaz,..) aprésa nana bann projé bio-intégral (in komine, in valé..). (…) Astèr la kopérativ intégral sé l’androi pou mète an plas bann moiyin pou kolaboré épi bann moiyin koléktif pou donn favèr épi épi fé lo konèk ansanm avèk bann projé lokal.
Donk la roganizasyon épi o fonksyoneman lé désantralizé épi shak sélil lé otonome. Shak nivo i pran bann désizyon dann l’AG rouvèr pou toulmoun mèm sak i aparien pa la kopérativ. In prinsip inportan : la kopérativ sé in milyé rouvèr…
Dann shak rényon i pran bann désizyon avè lo z’akor toulmoun (i pran in désizyon si pèrsone lé pa kont) é zamé suivan lo majorité d’voi. An prinsip I fo néna in konsansus pou réspèk l’opinyon toulmoun – I réspèk la divèrsité – pou an avoir in group bien soudé é pou in dévlopman maksimom lo bann projé… Si I blok, kosa I fé ? I pran pal o désizyon, i travay dsi in solisyon ziska toulmoun lé dakor… na poin la-dan in majorité avè in minorité an prinsip.
In n’afèr ni doi di avan la fin sé ké in militan, i apèl Enric Duran, lo Robin dé Boi modern la trouv l’idé-la. Li té i vé dénons lo sistèm la bank é dann l’ané 2008, li la parti anprète l’arzan dann tout bank, ziska in domi-milyon l’éro san k’i domann ali in papyé pou zistifyé son solvabilité, é san ké bann bank i vérifyé kékshoz.. Li la pa pran lo l’arzan pou li, li la arvèrs sa bann mouvman sosyal. Epi bann projé kont lo kapitalis.
NB Si sa i intérès azot, zot i pé alé dsi internet pou pran ransègnman épi oir par zopt mlèm si sé in sistèm pou la libérasyon ou sinon kont la libérasyon. Aprésa zot i pé osi diskit rant kamarad pou oir si sa lé valab pou nou, par raport isi La Rényon, bann kapitalis sé pa in bann patriyot rényoné, é ousa bann shèf d’antropriz i mank bokou sof désèrtènn bransh. La pa pou rien, sanm pou moin ké bann kopérativ intégral i dévlop par isi par la-ba dann l’espagn épi dann l’erop. La kopérati pou apré lo kapitalis ? Alon pa tro vit, mé i fo ni romark bien dsi la késtyonn prodiksyon, pou ashté, vann, rodistribyé nan a zordi in bann sistèm alternativ-in bann modèl ékolozik, dann kla solidarité épi la proximité – é sa i fo ni tienbo kont.
IEDOM : « Un premier trimestre favorable avant l’impact de la crise au Moyen-Orient »
Mézami pou sak la viv lontan dann nout péi La Rényon-dizon pou sak la konète la loi disnèf mars 1946 kan l’arivé, zot téi panss sirman la fain (…)
Plusieurs millions de personnes supplémentaires en insécurité alimentaire
Vote unanime d’une loi à l’Assemblée nationale à Paris
IEDOM : « Un premier trimestre favorable avant l’impact de la crise au Moyen-Orient » Économie réunionnaise : le calme avant la tempête Kansa (…)
Rapport sur les riches publié par l’Observatoire des inégalités
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture