Contribution de Georges Gauvin

« Alon vanj kont lilétrism »

18 mai 2009

Le samedi 9 mai, Georges Gauvin a été la première personne à intervenir dans la discussion sur le rapport du secrétariat présenté la veille par Élie Hoarau. Son intervention porte sur une question qui concerne tous les Réunionnais : la lutte contre l’illettrisme.

Mi sava koz déssi lilétrism é la lit kont lilétrism : moin la pa in spésyalis pou sa mé m vé aport mon réfléksyon pars mi pans sa lé inportan : lilétrism-la, sa inn grann maladi pou nout péi.

Mi vé komans par in zistoir. Mazine in pé,tout demoun byin instrui issi La Rényonzot i lèv in gran matin épi ,dan la nuite, sé pa pou kossa, zot la dézaprann lir : zot koné pi lir ditou !.Zot i konpran pi sak lé marké dann zournal, sak lé marké la mairie, konsèy zénéral, dann bann komèrs zot i oi pi déssi bann pano si lé marké Sinni, Sin-Pyèr, Sin-Lé.Zot i gingn tou-zis déshif bann mo épi : kan zot i komans déshif bann mo dann in fraz, kan i ariv la fin,zot la fine oubli lo komansman.An dé mo, dan la nuite, san savoir pou kossa, zot la vni ilétré. Kèl malèr ! Kèl konplikasyon ! Kèl lanboulkidi ! koman i fé pou pa pèrd l’èr dann in n’afèr konmsa ?

A ! byinsir, sa in zistoir é ni pouré kontinyé konm in zistoir mé pou tan-é-tann moun dan nout péi, la pa in zistoir, sé in réalité é mem sé in koshmar, in mové rèv évéyé. Pars zilétré, sa i mank pa sa issi !

la vi bann zilétré.

Kan l’INSEE i fé l’ankète déssi lilétrism, na in nonm i bouz près pa, sé lo nonm zilétré. Nana touzour plis san-mil, défoi san-dis, défoi san-vin, tanzantan in pti pé plis, tanzantan in pti pé moins : mi pans in pèrsone déssi sink i pé ète konsiéré konm ilétré anparmi bann moun lé an az konète lir. Bann zilétré, sa bann moun sak lé pli pov , sak i konète plis lo shomaz, sak lé pli malizé trouv in travay...I diré près : banna i soufèr in sort andikap sosyal mem pa rokoni par la sosyété..Tou zis, si zot na lo droi toush érémi é i di pa zot, ala sak zot va gingn près tout zot vi
Antansyon ! Mi di pa bann z’ilétré, tout i gingn Rmi, sansa bann minima sosyo ! Mi di pa non pli rant sak lé pa ilétré, la poin in pé nana érémi sansa bann minima sosyo..mé sak mi di sè k’la vi lé ankor pli dir pou banna, dann in sosyété lé pa prévi pou akèy demon konmsa/.
Azout ankor bann traka kan ou i doi alé fé in dosyé par-la é k’la pèrsone k’i akèy aou, i donn aou a konprann ké ou lé pa konm tou l’moun..Ou i pé mem an avoir in koplèks kilpabilité pars la akèy aou lékol, pars out bann z"amontrèr lété kalifyé konm lé z’ot épi ou nana linpréssyon ou la pa fé sak i fo pou ou sort dann fénoir, pou ou rant in pé dan la klarté, pou ansort ao par ou mem.
Si nana lékol, partou é pa tro loinn la kaz demoun, si nana bann z’amontrèr an kantité, si bann marmay la manz la kantine la plipar d’tan, si zot la rant dann kar pou alé lékol alor pou kossa ou pèrsonèl, ou lé ilétré ? Kèl mashine la transform aou an sa ?

Lékol la fé d’ou in ilétré.

Lékol La Rényon, sa lé gayar, sa i ranpli byin la tèt bann jenn. Pou kossa ? Pars la mète aou dann in sityasyon pou éshoué, ala ou lé an sityasyon d’éshèk. Mi pans in pé va dir : l’éshèk i komans dan la famiy ! Sak i di sa nana rézon, mé li obli in nafèr : la famiy èl-mem lété an sityasyon d’éshèk... alors,i fo pa kroir sé èl ké va gingn mète son zanfan dann shomin la réissite. Bin lékol, alor ? Kèl rol li nana ? Sé èl k’i doi rouvèr léspri bann marmay, amontr azot lir, ékrir, konté… Mé la prèv lé la : nana tro léshèk pou dir lékol piblik la réissi, pou dir sé in lékol la réissite pou tout zanfan vik konm mi sort dir nana plis san mil ilétré.
Byinsir, i fo pa fèr lo moun k’i koné, pliské lé zot,mé in nonm zilétré sé in nonm zilétré é pé pa ronyé sa ! an plis ké sa,kan ou lé konmsa ousa ou i sa tir in bon diplome, in bon formasyon pou aoir in bon métyé ? Sé près missyon inpossib pou ou !
Mé i pé pa dir, léshèk i dépann pa in pé lo konténi lansègnman : bin alor ousa i lé lo mond bann marmay kréol rényoné dann lansègnman ? Okilé nout natir, okilé nout kiltir ? okilé nout lang kréol ?
Si lé vré, dann in shomin la konésans, ou i sort dépi sak lé koni pou alé vèr sak lé pa koni : in bon prinsip pédagazik sa ? Mé ousa i aplik sa ? La pa pou tout marmay touléka ? Alor sak lé byin dann lékol li réssi mé sak lé pa byin li éshoué.É kan ou la fine kit lékol primèr, na pi aryin pou sov aou kan ou lé an sityasyon pou éshoué..I rès aou aryink pou oubli lo pti trépé ou la aprann ? É ou i oubli pou vréman !

Mé i fo pa abandoné

Pars bann z’ilétré, zot shomin lé anbaré é ni pé pa kontant anou avèk sa, si ni vé rant dann shomin la fratèrnité...I fo pa non pli dir, ni vé anbèk dann shomin dévlopman dirab, si ni lès plis sanmil pèrsonn déssi lo bor shomin é si zot la poin lo moiyin mète z’ot péi é son lékonomi anlèr. Lé difisil fé sa kan ou lé ilétré, kan ou la poin diplome, kan ou na poin métyé, in bon savoir-fèr. Kèl gaspiyaz pou nout péi ?
Ankor si l’avé poin moiyin pou bate lilétrisma a-tèr, mé nana ! Sa lé sir !
Ni sort oir dann laktyalité k’in péi konm la Bolivie, l’ONU la rèy son nom anparmi bann péi ousa navé l’analfabétis. Ni sort aprann sé bann moun Vénézuéla épi bann moun Cuba la ède azot.Alors, sak i pé fèr la-ba i gingn pa fèr issi ?Koman nout tèt lé dir don ? .Ni sort konète banna la alfabétiz dan la lang ésagnol épi dann bann lang amérindyène, pars la-ba nana in bon pé amérindyins.Akoz pa issi an fransé é an kréol : shakenn i fé son shoi, i fors pa pèrsone pran lo fransé sansa pran lo kréol.Mé, nn fo k’son shoi lé fé, rès pou fonsé pou bate atèr lilétrism.

Kisa va ède bann zilétré ?

Lé ga, demoun pou édé i mank pa ! konbyin diplomé lé san travay ? Konbyin amontrèr an rotrèt nana issi ? Konbyin marmay i pé ède z’ot paran ? Byinsir, i fo mèt-o-poin in bon métod : nana bann zonm de syans issi, nana bann pédagog ! Épi , i pé pa alé oir in pé sak i fé déor pou gingn bon zidé ? Solman, par avans, pardon-éskiz si mi vèks in pé...Zot i koné, in sèrtin Clémenceau té i di :" La guèr, sa in n’afèr tro séryé pou konfyé sa bann militèr !". Pou mon par, mi pans la lit kont lilétrism lé tro séryé pou konfyé sa lédikasyon nasyonal nou nana..Mi poz solman la késtyon, mem si moin na poin la répons..Lo parti i domann k’i fé in gran sèrvis lanvironeman, in gran sèrvis bann zanploi proksimité… Sa lé byin ! Mé akoz pa fé in gran sèrvis pou vanj kont lilétrism ? Na poin do koi soulaz la soufrans tousa d’moun épi donn travay kréol vik sé in késtyon k’i konsèrn lintéré piblik ?


Demain

Aline Hoarau : « la culture réunionnaise »

Parti communiste réunionnais PCR6ème Congrès du PCR

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus