Gala des 60 ans du Parti communiste réunionnais

Ti-shomin, gran-shomin, avèk Oté dann kèr péi rényoné

6 zwiyé 2019, sanm Georges Gauvin

Dabor néna la paz blan é tout sak la fine ékri kékshoz in pé konsékan pou li la fine rotrouv ali dann in ka dézéspéré konmsa. Kan sa i ariv in foi tazantan néna plizyèr fason pou rézoude in problèm konmsa : ou i pé mèm sonn in bon kamarad épi domann konsèye. Mé kan sa i ariv tou lé zour é mèm konm dann mon ka dë foi par zour si la pa plis, l’èrla na poin pèrsone pou dépane aou.konm kréol di : ou na ka ansort aou par ou mèm.
Ansort aou par ou mèm ? Lé vré konm pa, pars ou i baz dsi sak out parti la fine défrish pou ou. Pars lé vré k’nout parti la fine produi in éstok litératir politik, sosyal, kiltirèl donk kan ou lé dovan nout paz blan nou lé pa tousèl pou vréman.. nou néna in for soutien é soutien-la i pèrmète anou zour apré zour ropouss la tablatir la paz blansh. Pran in késtyon, dizon ninport lékél é si ni vé fé nout modékri la dsi néna in takon zidé, dann in pé tout sityasion, pou ède aou : nou néna dann nout tète kozman tèl ou tèl militan, tèl ou tèl diskour, tèl ou tèl lartik zournal épi nout rofléksyon pèrsonèl nou la fé pars nou néna in sèrvo i arète pa travaye vinn-kat dsi vinn-kat, zour pou zour, ané pou ané. Si ni vé donn ali la nouritir an konsékans li domann ka travaye, épi la vi lé la, èl i grouye tou otour é la vi sé in bon nouritir pou nout sèrvo.

Zordi mi doi parl avèk zot dsi bann biyé an kréol i parète dann Témoignages dopi dé tan é dé tan :
Pou sak i lir bann kozman an kréol dann nout zournal, zot i oi : « Oté ». Akoz « oté » ? sinploman pou intèrpèl demoun, é pou révèye zot konsyans é sa i tonm bien pars dann nout manyèr koz nout lang kréol rényoné tout bann lokitèr i di souvan « Oté ». Sak la trouv sa, mi tir ali mon shapo pars « oté » sé vréman in kékshoz zényal.
Akoz « Justin » ? Mi apèl pa justin osinonsa dann in n’ot vi, pétète, mi ansouvien pi. Mé Justin la vréman égzisté ? Tout bann zansien la konète ali pars li té shofèr Paul Vergès é li té akonpagn nout dirijan. Justin té in kréol té i koz bien é li l’avé son poinn vizé dsi tout zafèr. Momandoné néna in moun la pans bann réfléksyon Justin Almar é la mazine té i doi mète sa dann Témoignages pou alimant in pé lintélizans épi la réfléksyon tout demoun i lir nout kozman an kréol rényoné. Kisa la done l’idé pou fé in n’afèr konmsa ? Mi koné pa, mé mi pans lété in lidé éstraordinèr la vni dan la tète lo moun sansa lo bann moun la trouv sa. Mi préfèr kroir sé in lidé tout i koléktif dann tan-la té i fé parti komité rédaksyon nout zournal Témoignages… Mi pans lo biyé Oté i figir dann Témoignages dopi l’ané 1974-1975. Si sak mi di lé vré zordi li néna par-la 45 zané é mi pans sa lé romarkab. Moin pèrsonèl moin la pran lo rolé in kamarad l’avé li mèm pran lo rolé inn sansa plizyèr kamarad, in pé la fine désote la vi, in pé lé ankor dann la vi d’isi.
Sa i fé pans amoin in n’afèr : si kome mi kalkil « oté » va fini par trouv son plas dann la prodiksyon ékrit dan la lang kréol rényonèz, mi doute pa k’in zour in étidyan gidé par i profésèr va fé dé roshèrch dsi ki la fé koué, kèl épok, é an suivan kèl téknik bann syans imène. Zour-la sar in gran zour, sanm pou moin.

Oté ! Konm patrimoine nout zournal Témoignages :
Pou mon par, mi fé bann biyé « Oté » dopi l’ané 2006, moi d’novanm. Mi rapèl, dann tan-la inn dé bon kamarad bien intansyoné l’avé domann amoin si mi voulé pa sign avèk mon nom. Mon répons té sinp é mi pé dir katégorik.moin la réponn : Oté sé in patrimoine témoignages é mi oi pa pou kosa mi sava kapar sa pou moin k ‘i ariv arienk zordi(2006) po ranplas d’ot moun pli méritan ké moin la fé viv so patrimoine-la pandan in takon zané avan moin. Donk mon répons lété sète-la : mi kontinyé fé »oté » épi ‘Justin » va kontinyé signé… é kan m’a pass mon tour nora in n’ot, é mèm plizyèr z’ot é moin sar kontan zot nora pran lo rolé. Pétète l’androi moin sar fine arivé, si lé posib-mi di bien si lé posib !-m’a signal lo nouvo Justin si moin lé dakor, si moin lé pa dakor, si moin lé kontan sak li la fé.. Boudikont in pti mo d’ankourajman, sansa pétète in pti kou d’ règ dsi lo doi si sa i mérite ali.

Oté : konm in l’ akt de foi dann lo pèp rényoné, dann son zéni épi dann son kiltir
Astèr mésyé médam, la sosyété, si mi di azot sak moin l’apré di isi dann konfor in gayar réstoran avèk in dékor nout tout i pé aprésyé koman li lé valab. Si ni pé koz dsi bann modékri dann la lang kréol rényonèz trankilman san fé tap anou, san fé jir anou, sé pars konm i di : dolo la fine koulé dsou lo pon. Zordi ni di lang kréol rényonèz.zordi ni di sa ! Mé dann-tan pou in parti kominis épi témoignages téi di sa lété pa in n’afèr sinp.
Zis in pti zistoir : in zour inn-dé rant nout bann kamarad la fé mète dann Témoignages in fab Louis Héry é in kamarad dirijan l’avé mète in komantèr téi di « la grafi lé in pé ansyène ». Mi pé dir azot la pète in dézord dann park kanar pars in n’ot dirijan dann tan-la téi aksèp pa in n’afèr konmsa é sirtou li téi vé pa k’i di « la grafi » pour lo kréol. Pars pou li, dir la grafi é konm si i di lo kréol sé in lang é pou li, lo kréol sé pa in lang donk li pé pa avoir in grafi. Moin la vi in bout mé moin lé sir la fé plis dézord ké sa é moin lé kontan la fèrmté dsi bann prinsip la gagné so zour-la, é tan myé.
Mé zami, néna dsi l’internet bann zoli fraz dsi la lang. Ni pé lir : « lo promyé zoutiy lo zéni in pèp sé son lang-Stendhal téi di sa.I pé lir osi « la lang sé léspri in pèp » ; d’ot ankor i di : « la lang sé lo promyé manifèstasyon lo zéni in pèp. ». Si zour-la, la rédaksyon l’avé rokilé, si l’avé mète solman in pti réktifikatif nou noré bien rokilé zour-la.
Pars si sak moin la di an-o la lé vré, ni pé di galman : « Lang kréol rényoné sé lo promyé zoutiy lo zéni nout pèp rényoné ». Konm ni pé di : « si la lang sé l’éspri in pèp, la lang kréol rényoné sé léspri lo pèp rényoné ». Sansa ankor si la lang sé promyé manifèstasyon lo zéni in pèp, la lang kréol rényonèz sé lo promyé manifèstasyon lo zéni nout pèp rényoné »
Oté an kréol rényoné i égzis dopi karant-sink zané é ni pé dir ala in vré lakt de foi : lakt de foi dann la lang kréol rényonèz, l’akt de foi dann lo pèp rényoné, dann son zéni, dann son kiltir.

Oté konm dézyèm éditorial zournal Témoignages
Moin néna in bon kamarad i oi « Oté » konm lo dézyèm éditorial zournal témoignages : inn lé ékri dann la lang fransèz é l’ot »oté »ékri dann la lang kréol rényoné. Si sak li di lé vré é moin la touzour pans sak li di lé vré « Oté » ni pé dir sé konm in lilistrasyon la lign éditorial zournal Témoignages zournal parti kominis rényoné. Sa i vé dir ké pou konète lo poinn vizé lo parti ou i pé roport aou dsu l’édito, mé ou i pé galman roport aou dsu « oté » : zot irésponsabilté lo bann moun ané apré ané la ékri « oté » dann Témoignages, in zournal d’opinyon konm zot i koné épi in zournal de parti. Pou moin k’i ariv a ète-pou l’instan-lo dèrnyé rédaktèr de bann modékri an kréol rényoné mi konpran sa konm in gran résponsabilité. Dabor, i fo ékri dann la lang kréol épizapré fé pass lo mésaz lo parti kominis. Moin l’ariv a fèr sa, moin la pa arivé ? Mi koné pa bien ozis mé kom i di mi pé pa z’ète ziz épi parti. An touléka, mi konsidèr la rédaksyon nout zournal la pran in désizyon kourajèz pars alé ansèrv in lang demoun i konsidèr ravalé dann in rol sogondèr dann la sosyété pou parl la politik libérasyon, pou parl la défans l’anvironeman, épi la défans nout patrimoine kiltirèl ala in prèv konfyans pa solman dann lo rédaktèr, mé galman dann la lang li manyé a l’ékri.

Karant sink zané d’tèks ékri dann kréol rényoné
A suiv l’aktyalité la lite lo pèp rényoné-lo bann travayèr ésploité mé pa solman. Karant sink zané pou parl la libérasyon, pou lite avèk bann pèp oprimé : « oté » lé internasyonalis, »oté » lé kiltirèl, « oté »lé kont lo rasis épi la domminasyon kolonyal é otre. »Oté » i parl la pédagoji ; donk par l’fète oté i interdi pa li ékri dsi tout sizé é prézant in pozisyon toultan progrésis, la plipar d’tan révolisyonèr ;
Médam, mésyé, la sosyété, la pa par orgèy mi di sa, pars avan moin lé zot osi té konmsa. : pou la libérasyon par raport lo sistèm kolonyal, la libérasyon sosyal, la lite pou bann pèp diriz zot prop péi, la lite pou la sirvi bann plantèr, la lite pou bann léssé pour kont la sosyété rényonèz é astèr plizanplis la lite pou anpèsh sistèm kapitalis détrui la planète tèr.
Konbien tèks sa i fé ? Konbien paz lé z’ot épi moin mèm nou la noirsi-konbien milyé d’paz ? I fodré konté mé mèm avèk lo méyèr boulyé mi pans sré in travaye inportan pou réalizé mé néna d’moun dann nout l’inivèrsité pou fé sa, i mank pa é sé zot k’i doi fé.. Kan l’èr i ariv pou pass rolé, i fo pass ali-ni sar pa rèss isi pou le grin - mé si ni pass ni souète ni pass demoun méyèr ké nou, pli kapab ké nou, é pli kourajé pou transform lé shoz dann in bon sans isi ! shé nou.
Médam, mésyé, la sosyété, moin l afine pass trèz z’ané pou ékri dann la lang kréol rényoné. Pétète mi pé tienbo ankor in pé mé sa sé in n’afèr ni koné pa. Mi souète iankor in long vi pou Oté, é mi souète la sig natir Justin va figir ankor pandan lontan dsou bann zartik an kréol dann témoignages. Mèrsi pars zot la ékout amoin, mèrsi pou avoir ékout amoin parl lékritir an kréol rényoné dann nout zournal Témoignages.

La Fini

Georges Gauvin

PadportParti communiste réunionnais PCRPCR 60 ans

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus