Mèt la min ansanm plantër !

2 juillet 2008

Kosa l’ariv le pë d-plantër ? I bouz pa mèm, don ! Poitan, kan n’i regard zinformasion, i di aou le pri langré la rogomanté, tanka lésans n’i koz pi. Là, i sharj mèm dési le do le pov plantër. Epi, kan na inn i di for, i fé, i vanz, i lït po 4.499 plantër nana dérièr, tout la bann i ogard ali fé arèt ali kom le pir kriminèl nana La Rénion.

Di amoin la pa vré. Kan in plantër d-kane i désid défann bann plantër, li lé oblizé tap dir dann la tèt lizinié, akoz sat lé anlèr i kalkil pa po sat lé atèr, ankor moinss sat i okip la tèr. Non, mé sa lé joli sa, kan in moun i plant kane, son vi lé pa sikré. Là i fo li lèv bonèr, li grat, li plant, li dépay, li aroz, li vèy, li angrèn langré, li koup, li sharoy. Koz pa kan le térin lé an biang, an pant, gomé d-rosh ! In plantër sé in travayër kom in ot, i fo li gingn la vi, po son fami. La di, nout zistoir na in gou kane. La di, nout péi la bezoin kane po tenir la tèr. La di, nout lil lé vèr, porézon la plant kane. La di, i rézèrv la tèr po plant kane. Soman, kom n’i voi, lër la tourné, é i fé pa lèr la tourn po bann plantër. François Sababady sé in Gran plantër, in moun la parti loin po défann son zidé. Nou sar pa ziska dir i fo bril tout. Soman, la koup la pa loin komansé, é lizinié i rod touzour ral plantèr kari sou deri. Tout fason, lizinié lé éspésialis pozèr gob. I falé bien navé inn po dir « arèt in kou ».

Lantant, lantant...

Kosa i pé fèr, si demoun i done pa la min, si na poin lantant ? Na poin po dir in ot fason. Plantër i gingn pï. Lésanss i bril son portmoné. Langré la fine ariv in pri li ariv pa avèk. Là, nana ankor sharj sosial po sharj ali. Si nana 4.500 plantër d-kane la Rénion, oukilé zot dann shemin, po dir zot l’asé èk bann rogomantasion ? François Sababady la solman di li vé in soutien po bann plantër. Tout la bann lé dakor ansanm li, soman kan bèzman i pèt, kaziman na pi pèrsone. Nou koné la blag-là « kamarad kamaron ». San fé grokèr, san fane la kolèr, mi oz dir n’inpé té kapon dan lafèr. Dépi lontan i batay po valoriz le plantër, dépi lontan i lït po partaz la rishèss. I batay, i milit, i lït, kèkfoi i gongn-gongn, soman plantër lé roklor mèm. Zordi, oukilé demoun té kont lakor 1969 ? Oukilé demoun té vé bèss le pri langré ? Komsi là, na rienk Sababady la défann bann plantër ! « la koup la komansé » téi shant défin Gramoun Laope. Normalman, sa té in zour béni, kaziman in zour téi fé la fèt. Là, mi di, lé kom in zour noir, ousa bann plantër i fé avoir zot mèm. Oté, tout lé shèr, tout i ogmant, out salèr i bèss, ou aksèp mèm ?

Rod le doré

Alor, demin kosa va fé ? Si plantër La Rénion la désid arèt plant kane, si li préfèr plant pano solèr, si li désid plant mayi, kosa lizinié va fèr ? Rod son kane péi-déor ? Oté, nou di « lizinié, lizinié ». Soman, bann kopérativ osi i doi arèt gonf zot mago. Zot i koné na bezoin langré, é zot i rogomant, rogomant mèm. Kosa bann plantër va fé ? Moin na in fami i vé bord kane, po plant piman, frui, épi songn zanimo. « Akoz mi sar défons amoin, planté, po gingn inn mizèr. In plantër i fo li lé kom in shèf lantrepriz. Kan in marshé i done pi, i fo alé si in ot marshé. Banna i vé koul anou, mi atann ar’pa noiyé po aprann nazé », li di amoin. Bin oui, fé dan le solèr. Astër sé sa bann rénioné i sar plant partou. Ek la kane, la vi té pa sikré. Ek le solèr, banna ! la vi va v’ni doré.

 Babou B’Jalah 

Filière canne-sucre-alcools-énergie

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus