Madagaskar, soissante troi zané lindépandanss é sé konmsi ni gnor sa prèss totalman !
Lékol, ni aprann pa son listoir é ni obliye an parmi noute popilassion néna bonpé d’moune la sorte Madagaskar pou mète noute péi an valèr — si zot i rapèl bien l’ané 1663 néna douz pèrssone la débarke shé nou é anparmi dis malgash-malgashine — promyé zanfan éné La Rényon lété in zanfan malgash…lé vré néna dmoune la sorte in pé toute koté pou vnir issi, mé zordi ni parl Madagaskar.
Kan mi ékri mon dé-troi mo, mi rapèl Paul Vergès kan li téi aligne bann shif la démographie. Mi rapèl kan li (…)
