Bayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -54-
Accueil > Chroniques
Chroniques
-
Samdi 13 oktob (katrièm morso)
4 mé, sanm Axel Gauvin -
… San konté bann sizé d’mékontantman !
4 mé, sanm JustinMézami mwin la touzour èm listoir é mi rapèl dann listoir bann zoinal mon liv istoir téi anparl la lanterne Rochefort, in zoinal dsi la fin disnévyèm syèk kontestatère épi ironik é sé li mèm téi afish in zour : « La franss i konte vin milyon d’sizé san konté bann sizé d’mékontantman. »
Astèr la franss néna bonpé pliss ké vin million d’sizé, mé mwin lé sirésèrtin bann sizé d’mékontantman la bien goumanté dopi so tan-la é si ni parl la franss l’outre-mèr, mon tète a koupé, mwin lé sir lo bann sizé d’mékontantman lé (...) -
« Piman lé for, kalou son mète ! »
4 mé, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, zot konm mwin, ni koné in ta avèk in paké proverb rényoné. La plipar d’tan sa i ral anou. I ariv kant mèm lo provèrb la pa in provèrb mé arienk in zé d’mo. D’ote foi ni domann anou kossa sa i vé dir pou vréman ? San trouv la klé.
Dann provèrb mwin la marke an-o la néna in zé d’mo dsi lo mo « for » : piman lé for, kalou ossi lé for mé la forss lé pa mèm natir. O fète zot i koné la forss piman i mézir an (...) -
Donn manzé lo bébète sansa non ? Nourrir la bête ou pa ?
3 mé, sanm JustinMézami kan wi sava dann in manifèstassion lonm sèrte yèr par yèr té lo promyé mé, wi antan in kantité kozman dé foi wi konpran, défoi wi konpran pa. Dann in ta d’moune, shakinn néna son kiltir, shakinn néna son lidéolozi, shakinn néna son prop mo pou li ésprime son panssé sansa son lopinyon.
Donk dsi la fin lo parkour, momandoné mwin l’assiz dsi in mir, émwin lét a koté in moune té apré di sak mwin la ékri an-o la. Li téi di léspréssion dann la lang franssé é mwin la sèye konprann sak li téi vé dir. Par lo bann (...) -
« Si ou la pèr pèrde toute, ou na ka manz o pyé »
3 mé, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé opyé d’lo mir k’i oi lo masson ?
Mézami, shak foi wi manz kékshoz o pyé, wi pé dir dann oute kèr, wala kékshoz volèr i trap ar pa avan mwin. Mé si wi atann ankor pliss, ankor pli zoli, wi zoué pou loboujaron volèr é konte la vote.
Mi rapèl dé travayèr shé in mèm patron : lo promyé i atann lo moune i pèye ali an gro, total é kapital, lo dézyèm i domann l’avanss firamézir lo travaye i avanss. In zour lo patron la tonb dan la dèsh lo promyé la rogrète (...) -
Le choix de la Vie jusqu’au Bout
3 mai, par Reynolds Michel« Je mets devant toi la vie et la mort. Choisis la vie… » (Bible/Deutéronome 30, 19)
Le 21 juillet 2017, sur la Plage de Pampelonne, près de Ramatuelle (Var), la philosophe, romancière et psychanalyste Anne Dufourmantelle s’est noyée en tentant de porter secours au fils d’une de ses amies, âgé de 10 ans, qui était en train de se noyer. Elle avait 53 ans et mère de trois enfants. En se jetant à la mer, elle a fait le choix risqué de sauver un enfant de la noyade, le choix de la vie et non de la mort, (...) -
Samdi 13 oktob (troizièm morso)
2 mé, sanm Axel GauvinBayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -53-
-
In promié mé pou la pé
2 mé, sanm JustinPromié fwa dopi mi fé défilé promié mé, mi wa telman pancarte pou la pé.
Par le fèt, 1er mé lé avan tou in zourné pou rovendikasion travaiyèr. Sé in zour spésial pou zot fé entann à zot. Bien souvan, Isi la Rényon ni domann « travay pou kréol », parse Isi na bonpé shomaz mé nou na bonpé konkirans ek travaiyèr y sort déor.
Nou domann, konm partou, Logmantasion salèr, parse bien souvan, gran patron y guingn bénéfis mé li oubli ke sé grasse son travaiyère, alors li partaz pa la rishès produi, li garde po li é lé pa (...) -
« Son lang i grate ! »
2 mé, sanm JustinMédam é Méssyé, la sossyété koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami mi panss zot i koné kozman-la. I anploiye sa kan in moune olèrk kozé noré in bon rézon pou fèrm son bèk. Dann in ka konmsa, zot i koné kossa i pé dir ali ? I pé dir ali, « tourn sète foi oute lang dan oute boush avann kozé. »
Mé finalman shakinn lé lib fé konm li vé : fèrm son také osinonsa kozé sof si dann déssèrtin ka wi pran dé risk.
Alé ! Mi kite azot rofléshir la dsi épi ni rotrouv pli d’van, sipétadyé. (...) -
Samdi 13 oktob (dézièm morso)
30 avril, sanm Axel GauvinBayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -52-
-
In sinp késtyonn konfyanss dan nou pou nou avanssé !
30 avril, sanm JustinMézami, na poin lontan Prézidan La Franss la anvoye in mission dann toute péi l’outre-mèr pou oir si ni vé in modifikassion noute éstatu, koman ni vé sa, pou kossa ni voudré sa sansa ni voudré pa é an passan i gliss inn-dé mo dsi sak lo gouvèrnman li mèm li propoz. Biensir mi koné pa kossa banna la di rantrezot. In pé la mèm di zot i vé pa k’i toush lo sakrosain léstatu.
Mwin pèrsonèlman mi koné sak kominiss i propoz : in gran diskission rante toute bann fors viv épizapré si lé nésséssèr in modifikassion pou (...) -
« Astèr doboute guète ! »
30 avril, sanm JustinMédam zé Méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami lé pa rar demoune i yème an silanss é la pèrssone émé i fé pa in ka, kissoi èl i romarke pa, kissoi èl lé an foutan. Si tèlman la pèrssone k’i yème i siporte son mal an passyanss.
Mé konm i di baton défoi i shanj de boute é la pèrssone k’i mépriz toudinkou èl i yème son tour é sé l’èr ké l’ote i trouv soulyé pou son pyé é èl i fé in kroi dsi son lamour anssien méprizé.
So kou issi èl i pass fyèrman avèk in rogar (...) -
La xénophobie n’est pas une opinion
30 avril, par Youssouf OmarjeeOui, c’est un délit, et en plus de l’être, c’est une réponse inappropriée à une situation donnée à un moment donné. Et, il n’est pas question de liberté d’expression lorsque l’on laisse un(e) citoyenn(e) laisser libre cours à sa parole, pensée, écriture ou acte en lien étroit avec la manifestation d’un comportement manifestement ou secrètement xénophobe (et/ou eugéniste).
Ainsi, il est clair que la xénophobie n’arrive pas du jour au lendemain comme cela, à moins qu’elle ne s’hérite par ses liens d’ascendance (...) -
Lékours shoval : Dopi zistoir mon papa téi rakonte ziska prozé Paul Vergès
29 avril, sanm JustinMézami mon papa, dann tan li lété ankor dann monde par issi, téi yèm bien rakonte zistoir. Té pa solman zistoir Tizan-Gran Dyab osinonsa Lyèv avèk tortu, Laramé é toute bann zistoir la Rényon mé l’avé ossi son vi konm li la viv é suivan son manyèr rakonté.
Zordi mi rapèl in zistoir la kours shoval, kan l’avé la kours la Redoute-Sin-Dni épi l’avé in shoval blan téi apèl Verdun é sa l’avé lo fon mèm. Téi apèl ali shoval troi tour é si li lété dèrnyé promyé tour, dann milyé la bann dézyèm tour, troizyèm tour sir li (...) -
« La vyèrz noir, li la dépoz son zoutiye ! »
29 avril, sanm JustinKoz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, dann inn vi d’travaye néna déssèrtin moune lé kontan, d’ote lé pa kontan é an parmi sak lé pa kontan néna i sava ziska dépoz zot zoutiye la vyèrz noir konm in promèss zamé pi ansèrv ali.
Mi rapèl in zour nou té apré distribyé trak pou plantèr é ni trouv in moune é moune-la i di anou, mwin la koupe kann toute in vi é astèr mi koupe ar pi ali. Mon zoutiye mwin la dépoz la vyèrz noir. Divé la tro fatig amwin san konté lo shyass de (...) -
Plaidoyer pour de nouveaux accompagnants parentaux
29 avril, par Frédéric PaulusDes parents, jeunes ou moins jeunes, peuvent être inquiets, angoissés, voire paniqués à l’idée de mettre au monde un enfant qui n’aurait pas été nécessairement désiré, ou du fait de l’impréparation des seconds à la parentalité.
De nos jours la dimension épigénétique complémentaire de la génétique apparaît scientifiquement probante. Cette branche de la biologie étudie les processus vitaux ô combien subtils et complexes à l’origine de la modification de l’expression des gènes, sans en changer pour autant la (...) -
Samdi 13 oktob (prœmié morso)
27 avril, sanm Axel GauvinBayalina, par Axel Gauvin… in roman dann la lang kréol rényoné, an fèyton dann Témoignages -51-
-
Si nou té i parl in pé Anchaing, in zésklav parti maron
27 avril, sanm JustinMézami, zordi mi yèmré ni koz in pé dsi Anchaing. Zot i koné in gran maron la done son nom in piton par-la dann Sirk Salazie — in piton avèk in bone vu dsi la Rivère du Mat. Par la mèm bann shassèr d’noir maron i ariv kan zot i monte par lo li la rivyèr pou alé tyé bann maron é toush in prime.
Mi doi dir azoté tan lékol primèr mwin la antann parl listoir — la lézann — Anchaing pars dann tan-la nou l’avé la shanss, an parmi noute zéfé, l’avé in liv istoir épi zéografi é dann liv-la téi parl listoir bann maron. (...) -
« La brèz dsou la sann »
27 avril, sanm JustinMédam zé méssyé, la sossyété, koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson.
Mézami, zot i koné la brèz, zot i koné la sann Zot i koné la brèz sa i bril drolman pars sa lé drolman sho. La sann ossi i pé z’ète sho, mé pa si tèlman konm la brèz. Solman i pé arivé k’lé dê imaye ansanm é in sinp pti kou d’briz é la flamm i démar.
An déor la brèz pou vréman, la sann pou vréman, la flam kossa sa i fé panss azot ? Pou mwin sa i fé panss amwin in karaktèr d’moune. I diré li lé tidousman donk li sé la (...) -
Kossa bann minis la y vien fé isi ?
26 avril, sanm JustinSo matin navé in lémission dann radio dessi la vizit lo minis légalité fanm-bonom. Mi fé romark à zot ke en fransé y di légalité « homme-femme » mé en kréol, sé fanm-bonom, sa in détaye pétèt mé sa y monte ke kontrèrman sat nout panse, dann nout sosiété kréole fanm lé en avan, alors ke dann lo sosiété fransé sé boug lé promié. Mi ferme la parantèz.
Mé mi arvien dessi mon kozman : komantèr dessi radio à propo la vizit lo minis. La plipar domoun té y apèl, é mêm linvité dessi la radio, toute la bann lété dakor pou di : (...)
Chroniques
- Images de notre Histoire
- Oté
- L’invité(e)
- Libres propos
- Chronique de Raymond Mollard
- Point de vue
- Alon filozofé
- Di sak na pou di
- Actu de la semaine
- Bayalina
- C’en est trope
- Café Péi
- Chronique de Jean-Paul Ciret
- Conte de Noël
- Handicapable !
- in kozman pou la rout
- L’instant éducation
- La lang na poin lo zo
- La Réunion : des séquelles de l’époque coloniale ?
- Le coin de ...
- Le Mot de l’ADIL
- Le mot du CAUE
- Nou lé kapab
- Photo du jour
- Réunionnais D’ailleurs
- Sport et inégalités
- Tribune libre