Si nou téi anparl ankor in kou Bayalina ? Roman Axel Gauvin dann kréol rényoné

3 septembre 2024, par Justin

Mézami, mon bann dalon,

Lo roman Axel Gauvin i pass dann Témoignages troi foi par somenn i pran in tournir politik. La diréktriss lékol Boi d’Nèf èl ossi i fé son préssion dsi bann marmaye i manz la kantine an éspéran marmaye va rotourn dsi zot paran-sirtou sak i vote kominiss pou dir azot nora pi la kantine si la droite départmantaliss i gingn pa zélékssion.

Nou lé dann pèryode zélékssion. Lo lansiene diréktriss la parti an konjé maladi é son mari lo shèf kominiss dann landroi astèr li abite loin. La diréktriss lé kaziman franko-franssèz. Yvone, Gro-Yvone lé shèf kantinyère é an mèm tan in partizane lo mèr d’droite. Toussa-la i pèz dsi bann marmaye épi dsi zot paran a travèr d’zot.Mé antanssion Soubaya i yèm touzour lina é Lina son koté i obliye pa son Soubaya é toussala dann lo brouyaze la kanpagn éléktoral i déroul dann l’aryèr-plan.

Mé la rézistanss lé la, an parmi bann marmaye...kissa la kriye Maisonneuve o trou ? Ni koné pa é ni konétra pa. Adèl Ponpon va gingn in klak pars èl i kontinyé manzé kan i shante la Marseillaise. La Marseillaise pou linstititriss bien afirm son lidantité épi son langajman dan la lite avèk la droite.Pa solman lo lime nassyonal mé galman toute in fatra bann shan patriotik mi éspèr i shante pi koméla. Mi éspèr sa lé pi dann program.Mi éspèr mé néna si tèlman lontan mwin la kite lékol.

Antanssion lo karaktèr litérèr kréol rényoné i démanti pa,bann mo li, bann lékspréssion li , fraz li épizode apré épizode pars Axel Gauvin i ékri in l’èv litérèr dann kréol rényoné. Sédèv litérèr ? sèryèzman mi panss é zot ossi mon bann dalon mi kroi zot va panss komm mwin kan zot va mète a lir Bayalina, pou sak li lé réèlman, in roman Axel Gauvin i parète an fèyton dann zoinal Témoignages.

Nou lé fine ariv san lépizode é la vi i déroul dsou noute zyé.La vi lontan biensir pa s koméla lé shoz la bien shanjé mé èl la pa shanj toussèl pars néna plizyèr zénérassion la done la min.La vi zordi, mèm si èl lé pa idéal, lé konm èl i lé pars plizyèr zénérassio la asslossyé pou nou ariv oussa ni lé zordi, pou trape noute droi landroi li lété pou amenn ali ziska sak li lé zordi.

A bon antandèr salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus